Rasprave o pobačaju i kontracepciji u socijalističkoj Jugoslaviji: mikropovijesna perspektiva
Autor: | Bonfiglioli, Chiara, Žerić, Sara |
---|---|
Jazyk: | angličtina |
Rok vydání: | 2023 |
Předmět: | |
Zdroj: | Narodna umjetnost : hrvatski časopis za etnologiju i folkloristiku Volume 60 Issue 1 |
ISSN: | 1848-865X 0547-2504 |
Popis: | This article discusses the debates on abortion rights and practices that took place in socialist Yugoslavia. It focuses on the microhistorical case studies of Varaždin and Karlovac, with specific attention given to the period between the first liberalisation of abortion for social reasons in 1960 and the full liberalisation of abortion until 10 weeks in 1969. The primary sources for this article stem from the collections of the Conference for the Social Activity of Women in the Croatian State Archives, as well as periodicals such as Arhiv za zaštitu majke i djeteta issued by the Institute for the Protection of Mother and Child in Zagreb. Digitalised local press sources – Varaždinski vjesnik and Karlovački tjednik – are also explored. As shown in the paper, the liberalisation of abortion in 1960s Yugoslavia generated a wide array of dilemmas for women and practitioners alike. While legal abortions were seen as necessary to curb illegal ones, they were nonetheless perceived by local practitioners as something that should best be prevented and which could prejudice a woman’s reproductive abilities, particularly in the case of first pregnancies. Many women recurred to legal and illegal abortion as a result of the lack in health infrastructure, unavailable contraceptives, difficult social conditions and persisting patriarchal gender norms. U članku se govori o raspravama o pravima i praksi pobačaja koje su se vodile u socijalističkoj Jugoslaviji. Fokusira se na mikropovijesne studije slučaja Varaždina i Karlovca, s posebnim osvrtom na razdoblje između prve liberalizacije pobačaja zbog društvenih razloga 1960. i potpune liberalizacije pobačaja do 10 tjedana 1969. godine. Primarni izvori za ovaj članak proizlaze iz fondova Konferencije za društvenu djelatnost žena u Hrvatskom državnom arhivu, kao i časopisa poput Arhiva za zaštitu majke i djeteta Zavoda za zaštitu majke i djeteta u Zagrebu. Istražuju se i digitalizirani izvori lokalnog tiska – Varaždinski vjesnik i Karlovački tjednik. Kao što je prikazano u radu, liberalizacija pobačaja u Jugoslaviji 1960-ih stvorila je široku lepezu dilema za žene i praktičare. Dok su se legalni pobačaji smatrali nužnima za suzbijanje ilegalnih, lokalni praktičari su ih ipak doživljavali kao nešto što bi trebalo spriječiti i što bi moglo naštetiti reproduktivnim sposobnostima žene, osobito u slučaju prve trudnoće. Mnoge su se žene istovremeno vraćale legalnom i ilegalnom pobačaju zbog nedostatka zdravstvene infrastrukture, nedostupnih kontracepcijskih sredstava, teških društvenih uvjeta i ustrajnih patrijarhalnih rodnih normi. |
Databáze: | OpenAIRE |
Externí odkaz: |