| Popis: |
Cilj rada: procijeniti prevalenciju simptoma astme, alergijskog rinitisa i atopijskog dermatitisa u školske djece na području Međimurske županije i ocijeniti povezanost atopije u obitelji, te učinak faktora okoliša radi ocjene rizika za razvoj atopijskih bolesti. ----- Ispitanici i metode rada: Prva faza ispitivanja je provedena od siječnja do travnja 2005. godine među djecom školske dobi (3106 djece od 7 do 9 godina) u 27 osnovnih škola izabranih metodom slučajnog odabira. Podaci o prevalenciji simptoma atopijskih bolesti prikupljeni su standardiziranim ISAAC pisanim upitnikom faze I. Druga faza ispitivanja je provedena tijekom školske godine 2007./08. U ispitivanje su uključena djeca iz prve faze studije (sada u dobi od 10. do 12. godine života) te je izdvojeno 300 djece sa simptomima alergijskih bolesti i 300 zdrave djece odabrane slučajnim odabirom. U obje skupine provedeno je ispitivanje korištenjem upitnika druge faze ISAAC studije o rizičnim čimbenicima. Podaci o učestalosti infekcija i povišene tjelesne temperature (iznad 38,5 °C), učestalosti primjene antibiotika i paracetamola, podaci o vakcinaciji te rezultata PPD testa su prikupljeni uvidom u medicinsku dokumentaciju primarne zdravstvene zaštite. Djeca sa simptomima atopijskih bolesti su alergološki obrađena u Dječjoj pulmoalergološkoj ambulanti u Županijskoj bolnici Čakovec, a kod zdrave djece je od obrade učinjen kožni skin prick test na inhalacijske alergene. ----- Rezultati: 22.9% djece je ikada imalo simptome atopijskih bolesti. Učestalost simptoma tijekom života je iznosila: piskanje 14.91%, simptomi alergijskog rinitisa 8.88%, te simptomi atopijskog dermatitisa 10.66%. Ispitani su i simptomi atopijskih bolesti prisutni unatrag 12 mjeseci: piskanje 6.92%, simptomi alergijskog rinitisa 8.40%, simptomi atopijskog dermatitisa 5.76%. Najvažniji rizični čimbenici za razvoj atopijskih bolesti su pozitivna obiteljska anamneza i senzibilizacija na inhalacijske alergene. Djeca sa simptomima atopijskih bolesti su češće izložena pasivnom pušenju, grijanju na ugljen, virusnim respiratornim infekcijama, učestalijoj upotrebi paracetamola pri nižim vrijednostima povišene tjelesne temperature i antibiotika, češće su pohađala kolektiv te su kraće dojena. Djeca bez simptoma atopijskih bolesti su češće izložena kućnim ljubimcima i domaćim životinjama, češće spavaju na jastuku od perja i na madracu starijem od 3 godine i posjeduju tepisone, češće se procijepljena za hepatitis virus B te imaju pozitivan PPD test. Multivarijantnom analizom najvažnijim rizičnim čimbenikom za razvoj simptoma atopijskih bolesti je pozitivna obiteljska anamneza. ----- Zaključak: rezultati pokazuju da je Međimurska županija područje s umjerenim stupnjem prevalencije simptoma alergijskih bolesti među djecom školske dobi. Od rizičnih čimbenika za razvoj atopijskih bolesti najvažniji su pozitivna obiteljska anamneza i senzibilizacija na inhalacijske alergene. |
