Vještica kao anti-majka: psihoanalitička interpretacija zapisnika sa suđenja

Autor: Nataša Polgar
Jazyk: chorvatština
Rok vydání: 2015
Předmět:
Zdroj: Narodna umjetnost : hrvatski časopis za etnologiju i folkloristiku
Volume 52
Issue 2
ISSN: 1848-865X
0547-2504
Popis: U tekstu se na osnovi zapisnika sa suđenja vješticama u sjeverozapadnoj Hrvatskoj od kraja 17. pa do sredine 18. stoljeća ukazuje na njihovu zajedničku neuralgičnu točku, a to je odnos prema tijelu i tjelesnosti. Analizom iskaza sa suđenja, kojima se pristupa kao osobnim narativima žena o njihovim životima, strahovima, projekcijama pa i fantazmama, moguće je iščitati da anksioznost povezana s manifestacijama tijela ima svoje izvorište u psihičkome strukturiranju subjektiviteta. Određeni elementi vještičjega imaginarija poput infanticida i antropofagije govore o strahu od majke koja subjektu priječi ulazak u prostor simboličkog, odnosno ukazuju na svojevrsnu zaglavljenost u liminalnom području između imaginarnoga i simboličkoga. Majka kao subjektov Drugi koji mu jamči život i identitet premeće se potkraj 17. stoljeća u monstruoznu vješticu koja prijeti poništavanjem cijele “ženske” domene – djece, doma, hrane, životinja, ali koja postaje i kolektivnim Drugim koji je poslužio za kanaliziranje sukoba, tjeskoba i nasilja u društvu.
The article analyzes the records from witch trials which took place in Northwestern Croatia from the late 17th century until the mid-18th century, identifying their underlying thorny issue, i.e. the relationship towards the body and physicality. The analysis of trial statements, seen as women’s personal narratives about their lives, fears, projections and phantasms, shows that the anxieties related to the manifestations of the body spring from the psychological structure of subjectivity. Certain elements of witch imagery, including infanticide and anthropophagy, indicate the existence of fear of the mother who prevents the subject from entering the space of the symbolic, thus leading to a sort of trappedness in a liminal area between the imaginary and the symbolic. At the end of the 17th century, the mother as the subject’s Other that guarantees his/her life and identity, becomes a monstrous witch threatening to abolish the entire “female” domain – children, home, food, animals, at the same time becoming a collective Other that channels conflicts, anxieties and violence within society.
Databáze: OpenAIRE