The castellum in Mogorjelo: A Contribution to a Long-Lasting Debate
Autor: | Turković, Tin, Maraković, Nikolina |
---|---|
Jazyk: | angličtina |
Rok vydání: | 2022 |
Předmět: | |
Zdroj: | Ars Adriatica Issue 12 |
ISSN: | 1848-7459 1848-1590 |
Popis: | The late antique complex in Mogorjelo can be categorized as one of the prime Dalmatian late antique monuments. It has attracted considerable attention over the past hundred years and more, and its ground plan can be found in a number of reviews of late antique architecture in Dalmatia, as well as in the wider region. Still, although it has been studied for such a long time, there are many unanswered questions regarding this “puzzling” building complex. When a monument has such a long history of research, it is bound to become a subject of divergent and even conflicting opinions. The aim of this paper is to present the complex as objectively as possible, thus rectifying the conceptions about its form, function, and purpose in a wider organizational framework established in the province by Emperor Diocletian. The intention is not to explain each detail of the complex, but to offer a new and more comprehensive insight into the nature of the castellum itself, and to provide the scholars of late antique architecture with factography, as complete as possible, about the complex and its surroundings. Kasnoantički sklop u Mogorjelu jedan je od prvorazrednih kasnoantičkih spomenika s područja rimske Dalmacije. Tijekom proteklih nešto više od stotinu godina istraživači su mu posvetili znatnu pozornost i njegov se tlocrt nalazi u mnogim pregledima kasnoantičke arhitekture u Dalmaciji, kao i na širem području. Ipak, iako je kompleks izučavan tijekom dužeg razdoblja, preostalo je mnogo neriješenih pitanja u vezi s ovim „zagonetnim” sklopom. Kada je neki spomenik predmet tako dugotrajnog izučavanja, to nužno urađa različitim, čak i suprotstavljenim mišljenima. Cilj je ovog rada predstaviti sklop u što objektivnijem svjetlu te tako rektificirati predodžbe o njegovu izvornom izgledu, funkciji i svrsi koju je imao unutar šireg organizacijskog okvira provincije kakav je zacrtao car Dioklecijan. Cilj nije objasniti svaki pojedini detalj sklopa, već pružiti nov i sveobuhvatniji uvid u samu bit ovog kaštela, te predstaviti istraživačima kasnoantičke izvangradske arhitekture što cjelovitiju i faktografski ispravnu sliku sklopa i okoline u kojoj je funkcionirao. |
Databáze: | OpenAIRE |
Externí odkaz: |