| Autor: |
Matočec, Neven, Kušan, Ivana, Baković, Najla |
| Přispěvatelé: |
Tomić, Franjo, Feletar, Dragutin, Bašić, Ferdo |
| Rok vydání: |
2019 |
| Předmět: |
|
| Zdroj: |
Znanstveni skup Đurđevački pijesci - geneza, stanje i perspektive (2017 ; Đurđevac). |
| DOI: |
10.21857/ygjwrcj6xy |
| Popis: |
Za podravska pješčarska staništa su u ekološkom pogledu posebno značajne specifične saprotrofne psamobiontne i psamofilne gljivlje vrste koje žive u čistom pješčanom supstratu te briofilne i brioparazitske gljive. Psamofilni i subpsamofilni lišaji vrlo su dobro zastupljeni zbog visokog stupnja prilagođenosti na česte i ekstremno sušne uvjete. Lišajske zajednice su prisutne mjestimično s velikom pokrovnošću zbog čega značajno sudjeluju u izgradnji i fizionomiji staništa. Psamoksene vrste ukazuju na promijenjene ekološke uvjete na ovim staništima. Preliminarnom usporedbom s drugim pješčarskim staništima Europe, najveća sličnost u pogledu psamobiontnih gljiva vidljiva je kod golih i pokretnih pijesaka u srednjem Polablju Češke, a zatim kod primorskih pijesaka sjeverne Europe izvan značajnog utjecaja posolice. Visoki udio zaštićenih gljivljih vrsta ukazuje na iznimno veliku važnost oba istraživana NATURA 2000 područja, rezervata Đurđevački peski i područja Kloštarski (Kalinovački) peski, te neupitnu potrebu za njihovu daljnju aktivnu zaštitu. Na području rezervata Đurđevački peski do sada je zabilježeno preko 30 svojti praživotinja. Ovi organizmi žive u tankom filmu vode koji obavija zrnca pijeska ili humusni sloj tla tamo gdje on postoji. Praživotinje su zastupljene s predstavnicima skupina trepetljikaša (Ciliata), heterotrofnih bičaša (Flagellata), golih (Gymnamoebae) i okućenih ameba (Testacea). Najmanje praživotinja zabilježeno je u slobodnom pijesku gdje dolazi do čestog isušivanja i gdje je količina hranjivih tvari vrlo mala. Značajno više ih je zabilježeno uz busenove trave gladice (Corynephorus canescens) i u obraštajima mahovina između grmova zečjaka (Cytisus scoparius) jer je humusni sloj na tim mikrostaništima značajno obilniji. U ovom radu evaluira se vrijednost gljiva i praživotinja u pogledu ocjenjivanja kvalitete pješčarskih staništa. Na istraživanim lokalitetima potrebno je proširiti provedbu aktivnih mjera zaštite kako bi se povećale površine pod otvorenim pijescima i obnovile nekadašnje psamofilne biocenoze. |
| Databáze: |
OpenAIRE |
| Externí odkaz: |
|
