Za ili protiv života na selu? Stavovi visokoobrazovanih mladih ljudi o životu u hrvatskim ruralnim područjima
Autor: | Bruno Šimac, Tihana Kuzmić, Tijana Trako Poljak |
---|---|
Jazyk: | chorvatština |
Rok vydání: | 2021 |
Předmět: |
Urban Studies
Physics Sociology and Political Science Geography Planning and Development ruralni egzodus deagrarizacija visokoobrazovano mlado stanovništvo hrvatska ruralna područja ruralni razvoj rural exodus deagrarization higher educated young population Croatian rural areas rural development Theology ruralni egzodus deagrarizacija visokoobrazovano mlado stanovništvo hrvatska ruralna područja ruralni razvoj Education Rural development |
Zdroj: | Sociologija i prostor : časopis za istraživanje prostornoga i sociokulturnog razvoja Volume 59 Issue 2 (221) |
ISSN: | 1849-0387 1846-5226 |
Popis: | Odlazak mladih predstavlja jedan od ključnih problema za opstanak hrvatskih ruralnih područja, kako u demografskom tako i posljedično u ekonomskom, socijalnom, kulturnom, političkom i svakom drugom smislu. Smanjenje udjela mladih u ruralnom stanovništvu očituje se u senilizaciji ruralnih područja, deagrarizaciji, odnosno sveukupnoj deruralizaciji i kontinuiranom propadanju tih područja kao mjesta življenja i rada. S obzirom na to da mlado stanovništvo uglavnom odlazi zbog daljnjeg obrazovanja ili zaposlenja, prilike za što ima naročito malo za one s višim obrazovanjem, cilj je ovog rada istražiti koji su to čimbenici privlačenja i odbijanja iz perspektive hrvatskog mladog visokoobrazovanog stanovništva da se vrate ili dođu živjeti u ruralna područja. U ovom će radu biti prikazani rezultati kvantitativnog empirijskog istraživanja provedenog metodom internetske ankete 2020. godine na prigodnom uzorku od N = 582 studenata šest fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, čime su obuhvaćena sva ključna znanstvena i umjetnička područja. Studenti su odgovarali na pitanja o tome kako percipiraju prednosti i nedostatke života u ruralnim područjima, žele li se nakon završenog studija vratiti ili preseliti u njih te o razlozima zašto. Izjasnili su se i o tome koji su im elementi infrastrukturne opremljenosti važni da bi se odlučili živjeti u ruralnim područjima, budući da se to pokazalo važnim čimbenikom u ranijim istraživanjima. Rezultati su korelirani i s osnovnim sociodemografskim obilježjima ispitanika. Rezultati pokazuju da se 40% studenata želi vratiti/preseliti u ruralna područja, i to preko polovice (55%) onih koji su porijeklom iz ruralnih područja, a značajno manje onih iz urbanih područja, koji preferiraju ostanak u gradu. Za povećanje privlačnosti ruralnih područja visokoobrazovani mladi ključnim smatraju poboljšanje komunalne i prometne infrastrukture, ali i mogućnost zaposlenja u struci, prije svega omogućavanjem bolje prometne povezanosti s gradovima u kojima planiraju raditi. Vezano za rad u poljoprivredi, smatraju da bi im novčani poticaji, posebice urbanim mladima koji nemaju obiteljsko zemljište ili postojeću infrastrukturu, olakšali početak bavljenja poljoprivredom. The exodus of young people represents one of the key issues for the survival of Croatian rural areas in the demographic sense, but also, consequentially, in the economic, social, cultural, political and every other aspect. The decrease in the number of young people among the rural population is visible in the senilization of the rural areas, as well as deagrarization, and overall deruralization, and a continued decline of rural areas as places of life and work. Considering that the young population is mostly leaving the rural areas because of education and employment, especially in sectors that employ the higher educated, the aim of this article is to examine the push and pull factors for returning or moving to the rural areas from the perspective of the Croatian young higher educated population. This article brings the results from the quantitative empirical study conducted in 2020 using the method of online questionnaire on the convenient sample of N=582 students from six faculties of the University of Zagreb, which encompassed all major scientific and art fields. The students were asked about their perception of the advantages and disadvantages of living in rural areas, as well as about their desire for moving or returning to the rural areas after finishing their education, and the reasons why. They were also asked about specific elements of infrastructure that were shown in previous research as an important factor in their decision to return or move to rural areas. Finally, the responses were correlated with their socio-demographic characteristics. The results show that 40% of students want to return/move to rural areas, with over half of students (55%) who come from rural areas, and significantly less those from urban areas, who prefer to stay in the cities. In order to attract the higher educated young population to rural areas, the key is to improve communal and traffic infrastructure, as well as provide more opportunities for them to work in their professions, primarily by enabling better traffic connection with neighbouring cities in which they plan to work. Regarding work in agriculture, they feel that financial support, especially for urban young people who do not have family farms and existing infrastructure to rely on, would make their beginnings in agriculture easier. |
Databáze: | OpenAIRE |
Externí odkaz: |