Standard naš svagdašnji
Autor: | Stanić Rašin, Irena |
---|---|
Rok vydání: | 2023 |
Předmět: | |
Zdroj: | Croatica et Slavica Iadertina Volume 18 Issue 1 |
ISSN: | 1849-0131 1845-6839 |
DOI: | 10.15291/csi.4007 |
Popis: | Rad preispituje Silićevu klasifikaciju funkcionalnih stilova i njihov odnos prema standardnom jeziku. Razmatraju se nazivi koji se u toj klasifikaciji koriste, s posebnim osvrtom na “književnoumjetnički funkcionalni stil” i “razgovorni funkcionalni stil”. Preispituje se raslojavanje funkcionalnih stilova u suvremenoj hrvatskoj jezičnoj zajednici, i to uz pretpostavku (na tragu pitanja “Govore li Hrvati hrvatski?” koje je inspirirano naslovom uvodnoga teksta “Govore li Senegalci senegalski?” iz Škiljanova Govora nacije (2002)), da se, zbog različitih komunikacijskih potreba, ne služe svi govornici svim funkcionalnim stilovima te da su većini govornika najpoznatiji i u svakodnevnoj komunikaciji najbliži razgovorni i publicistički stil. U cilju doprinosa rješavanju jezičnih nedoumica u standardu i njegovim stilovima, kao i u razlikovanju standarda i nestandarda, predlaže se shematska redefinicija funkcionalnih stilova hrvatskoga standardnog jezika, uključujući njihova preklapanja, suodnose i nazive, kao i odnos prema nestandardnim idiomima. Osuvremenjena shema razlikuje termine “funkcionalni stil”, koji pripada standardu, i “jezik”, koji označava idiome koji pripadaju nestandardu, pa se predlaže uvođenje pojmova “književni jezik” i “razgovorni jezik” za dva idioma koja jednim svojim dijelom izlaze iz domene standardnoga jezika. Predložena klasifikacija negira postojanje „književnoumjetničkoga funkcionalnog stila“, već ga, vodeći se dosadašnjim kritikama toga stila kao sastavnoga dijela standardnoga jezika, proširuje na “književni jezik” koji služi kao “podloga” svim standardnim i nestandardnim idiomima. Predložena shema ostavlja dovoljno prostora za uvođenje i sistematizaciju žanrova, podstilova i međustilova koji su već obrađeni u literaturi. The paper discusses Silić’s classification of functional styles and their relationship to the standard language. It examines the terminology used in the classification and focuses on the ‘literary-artistic functional styleʼ and the ‘conversational functional styleʼ. It re-examines the stratification of functional styles in the modern Croatian language community, based on the assumption (following the question “Do Croats speak Croatian?” inspired by the introductory note title “Do Senegalese speak Senegalese?” from Škiljan’s Govor nacije [The Speech of the Nation] (2002) that, due to different communication needs, not all speakers use every functional style and that the majority of speakers are most familiar with the conversational (colloquial) and newspaper (publicist) styles used in everyday communication. A schematic redefinition of functional styles of the (standard) Croatian language is proposed, including their overlaps, correlations, and terminology, as well as their relationship to non-standard language varieties. This classification aims to contribute to resolving linguistic dilemmas in the standard language and its styles, as well as to distinguishing between the standard language and non-standard language varieties. The modernised scheme differentiates between the terms ‘functional style’, which refers to the standard language, and ‘language’, which denotes non-standard language varieties. Therefore, the terms ‘literary language’ and ‘conversational language’ are proposed for two language varieties which partly exit the domain of the standard language. The proposed classification eliminates the ‘literary-artistic functional style’, but, guided by previous criticisms of that style as an integral part of the standard language, extends it to ‘literary language’, which serves as a ‘substrate’ for all standard and non-standard language varieties. The proposed model leaves room for classification and insertion of registers, substyles, and interstyles that have already been covered in the literature. |
Databáze: | OpenAIRE |
Externí odkaz: |