Ostarjelost stanovništva seoskih naselja Republike Hrvatske

Autor: Aleksandar Toskić, Ivo Nejašmić
Rok vydání: 2016
Předmět:
Zdroj: Migracijske i etničke teme / Migration and Ethnic Themes. 32:191-219
ISSN: 1848-9184
1333-2546
DOI: 10.11567/met.32.2.2
Popis: U radu se razmatra stupanj ostarjelosti stanovništva 6508 seoskih naselja Hrvatske. Upotrijebljen je posebni model bodovnog pokazatelja ostarjelosti. Tipizacija koja se temelji na bodovnoj vrijednosti ima sedam tipova (stupnjeva) ostarjelosti: 1 – na pragu starenja, 2 – starenje, 3 – starost, 4 – duboka starost, 5 – vrlo duboka starost, 6 – izrazito duboka starost i 7 – krajnje duboka starost. Seoska populacija Hrvatske bodovana je sa 66, 5 bodova, što znači da 2011. godine prema stupnju ostarjelosti pripada 4. tipu – duboka starost. Izračun za gradsku populaciju Hrvatske daje 67, 0 bodova, što znači da također pripada 4. tipu – duboka starost. U Hrvatskoj je nastupila zrela posttranzicijska faza u promjeni dobnog sastava ; obilježavaju je kontrakcija mlade skupine i ekspanzija stare (na djelu je poodmakli stupanj demografskog starenja) te smanjenje razlika među funkcionalnim skupinama stanovništva. Gube se tako i razlike između gradskog i seoskog stanovništva ; obje populacije obilježava jednako visoki stupanj ostarjelosti. Ni među županijama razlike nisu velike, a glavnina je smještena unutar dva razreda ; seosko stanovništvo četrnaest županija pripada 4. tipu, a pet županija 5. tipu. Najnepovoljnije je stanje u Ličko-senjskoj županiji, u kojoj seosko stanovništvo pripada 6. tipu. U čak 45% administrativnih jedinica (od ukupno 556) stanovništvo seoskih naselja zahvaćeno je vrlo visokim stupnjem ostarjelosti (tipovi 5, 6 i 7). Ostale administrativno- teritorijalne jedinice uglavnom pripadaju 4. tipu (37, 9%) i 3. tipu ostarjelosti (16, 5%). Nedvojbeno je da su hrvatska sela demografski opustošena. Na djelu je proces homogenizacije hrvatskoga seoskog prostora u smjeru sve višeg stupnja ostarjelosti stanovništva. Seoska naselja postaju zajednicama staračkih domaćinstava, bez mladih i nasljednika, većina i bez bioreprodukcijske moći za možebitni demografski oporavak. Može li selo računati na doseljavanje iz grada kada i samo gradsko stanovništvo boluje od depopulacije, denataliteta i demografskog starenja?
Databáze: OpenAIRE
Externí odkaz: