Croatian Disarmament Strategies in the 21st Century

Autor: Diego Sanjurjo, Karlo Kožina
Rok vydání: 2019
Předmět:
Zdroj: Hrvatska i komparativna javna uprava : časopis za teoriju i praksu javne uprave
Volume 19
Issue 1
ISSN: 1849-2150
1848-0357
DOI: 10.31297/hkju.19.1.6
Popis: In response to a marked increase in the rates of armed violence in the first half of the 2000s, in 2007 the Croatian Ministry of the Interior and the United Nations Development Programme launched a disarmament strategy that consisted of voluntary weapons-collection programmes, legal amnesty, and awareness-raising campaigns. Ten years following its initial implementation, the present study seeks to examine the development of this strategy, assess its performance, and analyse the pertinence and effects of its particular characteristics. To that end, we analyse the context and policies in place, and have applied a series of performance indicators that allow us to evaluate the impact and outcomes of these programmes. The main conclusion of our study is that the joint implementation of the “Citizen Alert” and “Disarmament for Development” voluntary collection programmes, legal amnesty, and the “Less Arms, Less Tragedies” awareness-raising campaigns has had a positive impact on the overall security situation in Croatia. Their implementation has helped produce a marked and steady reduction in the rates of crime and violence, whilst recovering vast quantities of small arms and light weapons, ammunition, and explosives. Moreover, we were unable to find any negative impacts or consequences of their implementation. Nevertheless, it should be noted that their impact on the rates of armed violence cannot be isolated, as these programmes were part of a series of much broader policy changes and structural reforms that took place for over a decade in many areas of government, including the armed forces, the police, and judiciary institutions. The impact of such broad reforms – in an improving socioeconomic context – cannot be understated. However, in combination with a strong disarmament strategy they constituted an indisputable and additional success.
S obzirom na porast oružanog nasilja na samome početku 2000-ih godina, hrvatsko je Ministarstvo unutarnjih poslova 2007. godine u suradnji s Programom Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP-om) pokrenulo nacionalnu strategiju razoružanja koja je uključivala programe dobrovoljnog prikupljanja oružja, zakonsku amnestiju i kampanje s ciljem podizanja svijesti građana. Od početka primjene ove strategije prošlo je 10 godina te se u radu istražuje kako se strategija razvijala, nastoji se procijeniti njezin učinak te ispitati koliko je strategija relevantna i kakvi su učinci njenih komponenti. Autori analiziraju kontekst primjene strategije i važeće politike u državi te su primijenili nekoliko indikatora kako bi procijenili učinak i rezultate programa. Glavni je zaključak rada da je provedba programa dobrovoljnog prikupljanja oružja pod nazivom „Citizen Alert“ i „Disarmament for Development“, primjena zakonske amnestije i provedba kampanje za podizanje svijesti pod nazivom „Manje oružja – manje tragedija“ imala sveukupan pozitivan učinak na sigurnosnu situaciju u Hrvatskoj. S jedne strane provedba svih ovih aktivnosti pripomogla je znatnom i postojanom padu stope kriminala i nasilja, dok je s druge strane rezultirala prikupljanjem velikih količina malog i lakog oružja, streljiva i eksploziva. Autori nisu utvrdili negativne učinke ili posljedice primjene programa. Ipak, učinak programa na stopu oružanog nasilja ne može se promatrati izdvojen iz šireg konteksta jer su se istodobno odvijale strukturne reforme i događale opsežne promjene politika. Sve je to trajalo dulje od jednog desetljeća i utjecalo na više područja, uključujući oružane snage, policiju i pravosudne ustanove. Učinak tako dalekosežnih reformi u sve naprednijem socioekonomskom okružju ne smije se podcijeniti, no pretpostavlja se da u kombinaciji s moćnom strategijom razoružanja predstavljaju nesumnjiv dodatni uspjeh.
Databáze: OpenAIRE
Externí odkaz: