Dynamics of exhaled breath temperature after smoking a cigarette and its association with lung function changes predictive of COPD risk in smokers: a cross-sectional study
Autor: | Iva Jurić, Davor Plavec, Kristian Vlahoviček, Marina Labor, Ivana Huljev Šipoš, Justinija Pavkov Vukelic, Slavica Labor, Siniša Bogović |
---|---|
Jazyk: | angličtina |
Rok vydání: | 2019 |
Předmět: |
Spirometry
Adult Male medicine.medical_specialty Cross-sectional study medicine.drug_class Toxicology Cigarette Smoking Pulmonary Disease Chronic Obstructive Internal medicine Bronchodilator medicine Humans COPD Smokers medicine.diagnostic_test temperatura izdaha pušenje cigareta rizik od KOPB-a disfunkcija malih dišnih putova toksičnost duhanskoga dima business.industry Public Health Environmental and Occupational Health Area under the curve Temperature Middle Aged medicine.disease Respiratory Function Tests Cross-Sectional Studies Breath Tests Exhalation Case-Control Studies EBT cigarette smoking COPD risk small airway dysfunction cigarette smoke toxicity Toxicity Female Analysis of variance business Body mass index |
Zdroj: | Arhiv za higijenu rada i toksikologiju Volume 70 Issue 2 |
ISSN: | 1848-6312 0004-1254 |
Popis: | Exhaled breath temperature (EBT) is a biomarker of inflammation and vascularity of the airways already shown to predict incident COPD. This cross-sectional study was aimed to assess the potential of EBT in identifying “healthy” smokers susceptible to cigarette smoke toxicity of the airways and to the risk of developing COPD by analysing the dynamics of EBT after smoking a cigarette and its associations with their demographics (age, smoking burden) and lung function. The study included 55 current smokers of both sexes, 29–62 years of age, with median smoking exposure of 15 (10–71.8) pack-years. EBT was measured at baseline and 5, 15, 30, 45, and 60 min after smoking a single cigarette. Lung function was measured with spirometry followed by a bronchodilator test. To compare changes in EBT between repeated measurements we used the analysis of variance and the area under the curve (EBTAUC) as a dependent variable. Multivariate regression analysis was used to look for associations with patient characteristics and lung function in particular. The average (±SD) baseline EBT was 33.42±1.50 °C. The highest significant increase to 33.84 (1.25) °C was recorded 5 min after the cigarette was smoked (p=0.003), and it took one hour for it to return to the baseline. EBTAUC showed significant repeatability (ICC=0.85, p Temperatura izdaha (EBT) biomarker je upale i vaskularizacije dišnih putova za koji je utvrđeno da može predvidjeti nastanak KOPB-a. Cilj ove presječne studije bio je procijeniti potencijal EBT-a u identifikaciji “zdravih” pušača čiji su dišni putovi osjetljivi na toksični učinak duhanskoga dima uz rizik od nastanka KOPB-a. Taj se cilj planirao postići utvrđivanjem povezanosti dinamike EBT-a nakon popušene cigarete s demografskim karakteristikama (dob, spol, pušačka navika) i plućnom funkcijom ispitanika. U ispitivanje je bilo uključeno 55 aktivnih pušača obaju spolova u dobi od 29 do 62 godine, čiji je medijan izloženosti duhanskom dimu bio 15 (10 – 71,8) pušačkih godina (pack-years). EBT je mjeren na početku te 5, 15, 30, 45 i 60 minuta nakon popušene cigarete. Plućnu funkciju mjerili smo spirometrijski, uz susljedni bronhodilatacijski test. Za analizu dinamike EBT-a koristili smo se analizom varijance te smo izračunali površinu ispod krivulje u odnosu na početno mjerenje (EBTAUC) te EBTAUC upotrijebili kao zavisnu varijablu. Multivarijatna regresijska analiza korištena je za utvrđivanje povezanosti EBTAUC s karakteristikama ispitanika, posebice s plućnom funkcijom. Prosječni (±SD) izmjereni početni EBT bio je 33,42±1,50 °C, a najveće značajno izmjereno povećanje zabilježeno je 5 minuta nakon popušene cigarete (33,84 (1,25) °C, p=0,003). Bilo je potrebno 60 minuta kako bi se EBT vratio na početnu vrijednost. Utvrđena je značajna ponovljivost EBTAUC (ICC=0,85, p |
Databáze: | OpenAIRE |
Externí odkaz: |