UDBA Files as a Problematic Object in the (Re)construction of Croatian National Identity
| Autor: | Viktorija Kudra Beroš |
|---|---|
| Rok vydání: | 2018 |
| Předmět: | |
| Zdroj: | Etnološka tribina : Godišnjak Hrvatskog etnološkog društva Volume 48 Issue 41 |
| ISSN: | 1848-9540 0351-1944 |
| DOI: | 10.15378/1848-9540.2018.41.05 |
| Popis: | Analizom narativa o arhivu i arhivskoj građi koji se pojavljuju u javnom prostoru, u ovom se radu otkriva politička i ideološka razina povezana s politikom identiteta nasuprot naizgled neutralne pozicije arhiva kao institucije. Fokus je na proizvodnji emocija putem tih narativa koje sudjeluju u kolektivnom identifikacijskom procesu i antagoniziranju društvenog polja. U radu se razmatra na koji način proizvodnjom emocija (boli, patnje, ljubavi i mržnje) dosjei UDBE kao objekt narativa unutar javnog i političkog prostora sudjeluju u (re)konstruiranju hrvatskog nacionalnog identiteta (kolektivnog tijela), odnosno uspostavljanju konstitutivne norme sjećanja i povijesti. Putem emocija vrijednosno se označavaju identifikacijske oznake "jugoslavenstva" i "hrvatstva" uspostavljajući ih kao binarnu opoziciju te (re)artikulirajući Drugog ("neprijatelja") kao Jugoslavena ili komunjaru. Analiza pokazuje kako se u tom procesu konstruiraju i različite ideološke fantazme koje strukturiraju realnost. In this paper, an analysis of narratives about the archive and archival material in the public space uncovers the political and ideological layer connected to identity politics present in the archive, which is in opposition to the seemingly neutral position of the archive as an institution. The focus is on the production of emotions through these narratives, which participate in the collective identification process and which antagonize the social field. This paper examines how UDBA files, as objects of different narratives in public and political spaces, participate in (re)constructing Croatian national identity (as a collective body) and in creating constitutive norms of memory and history by producing emotions (pain, suffering, love, hate). Emotions are used to give value to the identification markers of "Yugoslavism" and "Croatism", thus establishing them as a binary opposition and (re)articulating the Other (the "enemy") as a "Yugoslav" or a "Commie". The analysis shows how in this process, various ideological fantasies that structure social reality are also constructed. |
| Databáze: | OpenAIRE |
| Externí odkaz: |
|