Reljefna izoliranost vrhova na primjeru gorskog masiva Velebita
| Autor: | Mikašinović, Matko |
|---|---|
| Přispěvatelé: | Pahernik, Mladen |
| Jazyk: | chorvatština |
| Rok vydání: | 2018 |
| Předmět: |
Velebit
reljefna izoliranost strukturna geomorfologija geomorfometrija geomorfološko kartiranje prostorna statistika INTERDISCIPLINARNA PODRUČJA ZNANOSTI. Geografija INTERDISCIPLINARY AREAS OF KNOWLEDGE. Geography geomorphometry topographic prominence structural geomorphology geostatistics geomorphological mapping |
| Popis: | Predmet istraživanja rada je reljefna izoliranost, morfometrijska funkcija određena razlikom u nadmorskoj visini vrha i sedla koje taj vrh odvaja od drugoga, višega vrha. Temeljem neparametrijskih testova izrađena je (geo)statistička analiza reljefne izoliranosti, a osim deskriptivnih opisa odrađene su korelacijske analize. Problem statističke analize topografskog elementa sa prostornim podatcima ispravljen je zonalnom statistikom. Morfometrijskim analizama odredio se prostor relativnog izdizanja, a korelacijama reljefne izoliranosti sa morfometrijskim funkcijama definirao primarni utjecaj strukturnih značajki. Strukturno-geomorfološkim analizama uspoređivala se reljefna izoliranost i strukturni blokovi, a prostorno se reljefna izoliranost smjestila u blizini granica strukturnih blokova.. Time rečeno, strukturno-tektonske značajke glavni su uzrok većoj izoliranosti vrha, a nelinearnom korelacijom reljefne izoliranost s vrijednostima vertikalne raščlanjenost te njenog 1. i 2. trenda reljefna izoliranost postaje dobar pokazatelj strukturne razmrvljenosti reljefa. U geomorfološkom kartiranju izoliranost je kvantificirala velike i male vrhove čime se zaključuje njezina važnost u intepretaciji morfoevolucije. The thesis analyses topographic prominence, morphometric function defined as eleveation difference between a peak and a saddle connecting it to a higher peak. Descriptive statistics and correlation analysis were made with nonparametric tests, as one part of geostatistical analysis, while problem with correlation between topographic object and spatial data was solved with zonal statistics. Zones of relative tectonic uplifting were defined with morphometric analysis, which in correlation with topographic prominence determined structural-geomorphological settings as the main cause of higher peak prominence, which was later confirmed with structural-geomorphological analysis defined location of higher values near structural blocks border. With that in mind, nonlinear correlation between topographic prominence, relative relief and first and second trend of relative relief showed topographic prominence as great indicator of crumbled structure. In the end, because of the structural-tectonic origin, topographic prominence was used as a variable for quantitative peak classification of Velebit Mt., showing a great importance in morfoevolution interpretation. |
| Databáze: | OpenAIRE |
| Externí odkaz: |
|