Autor: |
Iva Grgić Maroević, Drago Roksandić, Filip Šimetin Šegvić, Bruna Kuntić-Makvić, Marija Mitrović, Melida Travančić, Edin Muftić, Nikolina Šimetin Šegvić, Vladimir Vukomanović Rastegorac, Virna Karlić, Svetlana Šeatović, Mirjana Matijević Sokol, Miroslav Artić, Vladimir Gvozden, Sanja Šakić, Vinko Drača, Monika Priante, Nikola Anušić, Ivana Cvijović Javorina, Bojan Jović, Iva Tešić, Ivan Majić, Bojan Đorđević, Marijana Jelisavčić, Sanja Roić, Branka Migotti, Vladan Bajčeta, Aleksandra Obradović, Snježana Banović, Aleksandra Kuzmić, Zvjezdana Sikirić Assouline, Marin Biondić, Nikola Petković, Stanislava Barać, Matko Globačnik, Goran Đurđević |
Přispěvatelé: |
Cvijović Javorina, Ivana, Roksandić, Drago, Melinščak Zlodi, Iva |
Rok vydání: |
2018 |
Předmět: |
|
Zdroj: |
Biblioteka DESNIČINI SUSRETI |
DOI: |
10.17234/desnicini_susreti2017 |
Popis: |
Zbornik Smrt u opusu Vladana Desnice i europskoj kulturi: poetički, povijesni i lozofski aspekti najvećim dijelom čine prilozi nastali na temelju izlaganja na međunarodnom znanstvenom skupu Desničini sureti 2017., održanom u Zagrebu od 15. do 17. rujna. Skup kojim je obilježena i pedeseta obljetnica piščeve smrti imao je, nakon 2012. godine, najveći broj prijavljenih sudionika, a od četrdeset osam najavljenih izlaganja, održano je četrdeset. Iako su bili spriječeni održati svoja izlaganja, neki su prijavljeni ipak napisali članke te su oni uvršteni u ovaj zbornik. Osim tekstova sudionika Desničinih susreta 2017., zbornik sadrži i dva rada autora čiji su predmeti istraživačkog interesa bliski temi skupa te su na molbu urednika, a i potaknuti pozitivnim odjecima skupa, odlučili napisati svoje priloge. (...) Iako zborničke cjeline nisu vizualno odvojene, članci u zborniku mogu se grupirati u tri skupine. Prvu, najbrojniju, čine prilozi u kojima se autori bave motivima smrti u djelima Vladana Desnice, bilo da se radi o opusu u cjelini, određenoj književnoj vrsti (npr. pripovijetkama) ili pojedinom književnom djelu (najčešće romanima Proljeća Ivana Galeba i Zimsko ljetovanje te nedovršenom romanu Pronalazak Athanatka). Slijede potom prilozi u kojima se tematizira motiv smrti u radovima drugih književnika (npr. arapskih pjesnika, Miroslava Krleže, Dragiše Vasića, Miroslava Antića, Dževada Karahasana i Juana Rulfa) i filozofa (Martina Heideggera, Karla Jaspersa i Stjepana Zimmermanna), a završava historiografskom cjelinom, tekstovima koji pokrivaju teme u rasponu od antike do sredine dvadesetog stoljeća. Urednici – nakon neizbježnih višekratnih čitanja svakog priloga – odlučili su napraviti vlastiti izbor naglasaka u svakom uvrštenom prilogu, nastojeći slijediti logiku „velikih tema“ koje integriraju ovaj zbornik. |
Databáze: |
OpenAIRE |
Externí odkaz: |
|