Tata kupi mi auto und Nivea Milk weil es nichts Besseres für die Hautpflege gibt

Autor: Tea Šegić
Jazyk: chorvatština
Rok vydání: 2019
Předmět:
Zdroj: Filologija
Issue 73
ISSN: 1848-8919
0449-363X
Popis: Reklamna poruka kao tekstna vrsta ima zadatak predstaviti određenu stvar, biće ili pojavu u najboljem mogućem svjetlu i pri tome u svijesti čitatelja stvoriti pozitivnu sliku o reklamiranom. Još važnije, cilj je reklamnog teksta izvršiti svoju apelativnu funkciju te potaknuti čitatelja na određenu reakciju – integraciju reklamiranog u čitateljevu svakodnevnicu. Pri tome, reklama svjesno manipulira izričajnom dimenzijom kako bi mogla utjecati na psihološki profil potencijalnih recipijenata reklamne poruke i izazvati kod njih točno određenu reakciju (Stolac–Vlastelić 2014). Recipijenti s druge strane, na osnovi jezičnog konteksta, i na temelju izvanjezičnog znanja i iskustva, ulažu određeni mentalni napor kako bi proniknuli u komunikativnu namjeru primljene poruke (Udier 2006). Navedeno potvrđuje davno utemeljenu teoriju govornih činova Johna Austina, a koju je dodatno razradio John R. Searle. U skladu sa spomenutom teorijom emitent, formirajući riječ ili rečenicu, izvršava kakovu govornu radnju, a sve s ciljem postizanja određene komunikacijske namjere (usp. Searle 1976). Upravo će spomenuta teorija govornih činova i princip kooperativnosti Paula Gricea poslužiti kao teorijski okvir za analizu vrsta govornih činova zastupljenih u njemačkome reklamnome tekstu. Korpus iz kojega su prikupljeni analizirani govorni činovi čine 4 njemačka reklamna teksta iz različitih izvora: reklama za automobil, reklama za kozmetički proizvod, oglas za posao te promotivni tekst o izbornom programu političke stranke. Cilj je analize pokazati kako emitent reklamnog teksta ciljano i strateški, oblikujući govorne činove, manipulira sviješću, vrijednostima i interesima čitatelja, izaziva u njemu željenu reakciju i time ostvaruje svoju apelativnu funkciju. Istražit će se ponajprije ilokucijska i perlokucijska dimenzija govornih činova. Fokus će pritom biti na semantičkim obilježjima jezičnih konstrukcija pomoću kojih se izravno i/ili neizravno manifestiraju komunikacijske namjere. Analizom i međusobnom usporedbom primjera iz sva četiri teksta, izvest će se zaključci o pragmatičkim specifičnostima reklamne tekstne vrste.
The main task of a text type such as an advertisement is to present a certin object, being or phenomenon in its best and in that create a positive image of the advertised in the reader’s mind. Furthermore, the advertisement’s aim is to accomplish its persuading function and to bring the reader to a specific reaction – integration of the advertised in hers/his everyday life. By performing its function, the advertisement consciously manipulates the languagedimension in order to influence the psychological profile of the potential receivers and to bring them to a specific reaction (Stolac–Vlastelić 2014). Receivers, on the other hand, by means of the language context as well as their outerlanguage knowledge and experience make certain mental effort to reveal the communication purpose of the received message (Udier 2006). Above mentioned confirmes the Speech Acts Theory founded by John Searle long ago. According to it, a sender performs a certain speech activity each time (s)he utters a word or a sentence only to achieve a certain communication purpose (cf. Searle 1976). The very Searle’s theory along with Paul Grice’s Conversational Maximes shall provide the theoretical frame for analysing the chosen directive texts. The corpus is based on four advertising texts written in German: a car advertisement, a cosmetic product advertisement, a job advertisement and a political party advertising leaflet. The goal of the analysis is to show how advertisements manipulate the reader’s mind, values and interests, provoke a certain reaction and perform their persuading function all by means of a carefully worked out language strategy. The analysis will include the language indicators, especially their semantic characteristics, which directly and/or indirectly express the communication purpose. The analysis and mutual comparison of the examples taken from all four texts will bring to a conclusion about pragmatic peculiarities of advertising texts.
Databáze: OpenAIRE
Externí odkaz: