Percipirani stres, suočavanje sa stresom i usredotočena svjesnost su prediktori promotivnih zdravstvenih ponašanja studenata

Autor: Dora Pavlović, Ljiljana Pačić-Turk
Jazyk: angličtina
Rok vydání: 2020
Předmět:
Zdroj: Archives of Psychiatry Research : An International Journal of Psychiatry and Related Sciences
Volume 56
Issue 2
ISSN: 2671-2008
2671-1079
Popis: The main aim of this study was to examine the predictive contribution of Perceived stress, styles of coping with stress and Mindfulness in explanation of partaking in Health Promotion Behaviors, with gender and age as controlled variables. In this study 307 college students from 45 different higher education institutions in Croatia were included. The rate of taking part in health promotion behaviors was assessed using the Health-promotion Lifestyle Profile-II - HPLP-II, levels of perceived stress were assessed using the short version of Perceived Stress Scale - PSS10, and a short version of the COPE (Coping Orientation to Problems Experienced) questionnaire - BriefCOPE was used to assess different styles of coping with stress, while the Mindfulness Attention Awareness Scale – MAAS was used to assess the level of mindfulness. Significant Pearson correlation coefficients were found between Perceived stress, Problem-oriented and Emotion-oriented style of coping, Mindfulness and taking part in Health Promotion Behaviors. According to the results of hierarchical regression analysis, Perceived stress, Problem-oriented and Emotion-oriented styles of coping and Mindfulness have a significant contribution in predicting taking part in Health Promotion Behaviors. Specifically, lower levels of stress, a higher level of Problem and Emotion-oriented styles of coping and a higher level of Mindfulness predict a higher level of taking part in Health Promotion Behaviors by college students. The results of this study may be useful for constructing educational programs and interventions with the aim of spreading the knowledge on many potential benefits of partaking in promotional health behaviors as well as helping both, students and general population, in changing their potentially harmful behaviors or in sustaining their protective health behaviors.
Cilj istraživanja bio je ispitati prediktivni doprinos percipiranog stresa, suočavanja sa stresom i usredotočene svjesnosti u objašnjavanju uključivanja u promotivna zdravstvena ponašanja, uz kontrolu doprinosa varijabli spola i dobi. Istraživanje je obuhvaćalo 307 studenata (269 ženskih i 38 muških sudionika) sa 45 visokih učilišta s područja Republike Hrvatske. Učestalost uključivanja u promotivna zdravstvena ponašanja mjerena je Upitnikom promotivnih zdravstvenih ponašanja-II – HPLP-II, za mjerenje razine percipiranog stresa korištena je skraćena verzija Ljestvice percipiranog stresa – PSS10, skraćeni Upitnik suočavanja sa stresom – BriefCOPE korišten je za mjerenje stilova suočavanja sa stresom, dok je za mjerenje konstrukta usredotočene svjesnosti korišten Upitnik usredotočene svjesnosti – MAAS. Povezanost među varijablama mjerena Pearsonovim koeficijentom korelacije pokazala je da postoji značajna povezanost percipiranog stresa, Problemu usredotočenog i Emocijama usredotočenog suočavanja i usredotočene svjesnosti s promotivnim zdravstvenim ponašanjima. Rezultati hijerarhijske regresijske analize su pokazali da percipirani stres, Problemu usredotočeno i Emocijama usredotočeno suočavanje i usredotočena svjesnost pokazuju značajni doprinos u predviđanju uključivanja u promotivna zdravstvena ponašanja. Konkretno, rezultati su pokazali da niža razina percipiranog stresa, viša razina Problemu usredotočenog i Emocijama usredotočenog suočavanja te viša razina usredotočene svjesnosti predviđaju veću uključenost studenata u promotivna zdravstvena ponašanja. Dobiveni rezultati mogu se koristiti u izradi edukacijskih programa i intervencija, čiji bi cilj bio proširiti saznanja o brojnim potencijalnim koristima uključivanja u promotivna zdravstvena ponašanja te pomoći i studentima i općoj populaciji u promjeni štetnih ili održavanju zaštitničkih zdravstvenih ponašanja.
Databáze: OpenAIRE
Externí odkaz: