Politička povijest Grubišnog Polja između dva svjetska rata (1918.–1941.)

Autor: Željko Karaula
Rok vydání: 2019
Předmět:
Zdroj: Radovi Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Bjelovaru
Issue 12
ISSN: 1846-9787
1848-7912
DOI: 10.21857/yrvgqtk159
Popis: U ovom radu prikazuje se razvoj političkih stranaka i opis političke atmosfere u Grubišnom Polju između dva svjetska rata. Raspadom Austro-Ugarske i stvaranjem jugoslavenske države 1918. godine neke stare političke stranke nastavile su svoje djelovanje u novim prilikama, ali su nastajale i nove političke stranke. U Grubišnom Polju kao izrazito multietničkom gradiću u kojem su većinu stanovništva činili Hrvati i Srbi te u manjem broju Mađari i Česi, artikuliranje njihovih političkih interesa i opredjeljenja bilo je vrlo slojevito. Kod hrvatskog stanovništva vrlo brzo uzima primat Hrvatska (pučka) seljačka stranka braće Radića, sa svojom seljačkom i republikanskom političkom sastavnicom i ideologijom, koju je zadržala do sloma Kraljevine Jugoslavije, dok je srpsko stanovništvo bilo podijeljeno u svom političkom odabiru. U početku je njihovo opredjeljenje bilo na strani Pribićevićeve Demokratske stranke (kasnije Samostalne demokratske stranke) da bi se usložnjavanjem političke situacije u državi (posebno zbog nerješavanja hrvatskog pitanja, ali i nagomilanih socijalnih i društvenih problema) njihove političke preferencije okrenule prema režimskim strankama s unitarističkim programom – Jugoslavenska nacionalna stranka (JNS) te Stojadinovićeva Jugoslavenska radikalna zajednica (JRZ). Svaka od ovih političkih organizacija stvarala je svoje društvene, socijalne i sportske organizacije u kojima je njihova ideologija bila važnija od rada tih organizacija. Dvije nacionalne zajednice – hrvatska i srpska – bile su dobro integrirane u tamošnju društvenu zajednicu i bez većih antagonizama i sukoba se odvijalo politički život. Ipak na marginama političkog života možemo pratiti začetke ekstremnih ideologija poput ustaškog pokreta, ustrojavanje četničkog udruženja i polako uzdizanje komunističkog pokreta i njegove ideologije. Ove do tada marginalne skupine u političkom smislu preuzet će političku pozornicu izbijanjem Drugog svjetskog rata u Kraljevini Jugoslaviji. U istraživanju se koristila izvorna arhivska građa iz Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu i Državnog arhiva u Bjelovaru, sekundarna literatura te nacionalni i regionalni tisak.
This paper presents the development of political parties and describes the political atmosphere in Grubišno Polje between the two world wars. By the downfall of Austro-Hungary and the formation of the new Yugoslav state in 1918, some of the existing political parties continued to operate in the newly established circumstances. However, new political parties were formed too. In Grubišno Polje, a pronouncedly multi-ethnic town, in which the majority were the Croats and the Serbs, and the minority the Hungarians and the Czechs, articulating one’s political interests and orientations was extremely complex. Among Croatian population, Croatian People’s Peasant Party established by the Radić brothers very soon became the principal party thanks to its peasant-oriented and republican political component and ideology, which it held on until the downfall of the Kingdom of Yugoslavia. Serbian population was however not as united in its political choice. At first, the Serbs were on the side of Pribićević’s Democratic Party (later Independent Democratic Party). However, as the political situation in the country grew more complex (in particular due to not solving Croatian issue, but also due to growing material and social problems), their political preferences were directed towards regime parties with unitarianist programme – Yugoslav National Party and Stojadinović’s Yugoslav Radical Union. Each of these political organizations formed its social and sports organizations, in which the ideology played an important role, being an immanent part thereof. The two national communities – Croatian and Serbian – were well integrated in the social community, and political life proceeded with no major antagonism or conflicts. Nevertheless, the beginnings of extremist ideologies may be followed on the margins of political life – for instance the Ustasha movement, the establishment of the Chetnik association, as well as gradual rising of the communist movement and its ideology. These groups, until that time marginal, had taken over the political scene when World War Two burst out in the Kingdom of Yugoslavia. In this research, original archival materials from Croatian State Archives in Zagreb and State Archives in Bjelovar, secondary literature, as well as national and regional press were used.
Databáze: OpenAIRE
Externí odkaz: