Prolegomena za odredbu i pozicioniranje nihilizma kod Friedricha Nietzschea

Autor: Bunoza, Tomislav, Radić, Stjepan
Jazyk: angličtina
Rok vydání: 2022
Předmět:
Zdroj: Filozofska istraživanja
Volume 42
Issue 1
ISSN: 1848-2309
0351-4706
Popis: Analiza spoznajno-ontoloških, a poglavito moralno-etičkih koncepata, u filozofiji Friedricha Wilhelma Nietzschea pokazuje lišenost kao važnu sastavnicu koja kompromitira njihov status. Praznina se u vidu čistoće neizbježno pojavljuje tijekom razlaganja Nietzscheove misli. Pod utjecajem perspektivizma, epistemologija je, a s njom i pitanje istine, podvrgnuta radikalnoj dekonstrukciji. Rezultati bitno utječu na opstojnost morala, vrijednosti i pojma dobra uopće. Lišenost se pojavljuje u vrijednostima, što vodi do pesimizma. Pesimističke vrijednosti udaljavaju se od intenziteta životnoga instinkta. Kao odraz života, pače težnje za životom, čovjek stvara i uništava. Čitava je stvarnost u suprotnostima, a time, nužno, u dijalektici i konfliktnosti. Nietzsche, međutim, ne teži (hegelovskom) pomirenju (versöhnen) suprotnosti, nego zahtijeva njihovo podnošenje (dulden), što je ujedno nadilaženje. Neizbježno se pojavljuje konfliktnost između pesimističkih i životnih vrijednosti. Pesimizam prethodi nihilizmu, što izmjenjuje pojam istine, smisla i temelja. U zaključnim analizama postaje bjelodano kako se stvaratelj vrijednosti stavlja u odnos s konceptom vječnoga vraćanja i nadvladavanja nihilizma. Praznina i besmisao zamjenjuju se dinamičnim i konfliktnim poimanjem života, tj. postojanja, pri čemu se dinamika života ne smije shvatiti u organskom ili drugom bio-morfološkom smislu, nego u odnosu na pojedinca i njegov stvaralački potencijal tek u vidu promjene već ponovne uspostave zbilje. To znači da se, u konačnici, fokus stavlja upravo na subjekt, čovjeka kao volju i njegove egzistencijske činove.
The analysis of cognitive-ontological and especially ethical concepts in Nietzscheʼs philosophy shows deprivation as an important component that compromises their status. The emptiness, in the form of purity, inevitably appears during the decomposition of Nietzsche’s thought. Under the influence of perspectivism, epistemology, along with the question of truth, have undergone radical deconstruction. The results significantly affect the existence of morality, values and the notion of good in general. Deprivation appears in values, which leads to pessimism. Pessimistic values move away from the intensity of life instinct. As a reflection of life, man strives and destroys the aspirations for life. The whole reality, on the other hand, is in opposition and thus, necessarily, in dialectic and conflict. Nietzsche, however, does not strive for (Hegelian) reconciliation (versöhnen) opposites, but requires their enduring (dulden), which is, at the same time, overcoming. Conflict between pessimistic and life valuesinevitably arises. Pessimism precedes nihilism, which alternates the notion of truth, meaning, and foundation. In the concluding analysis, it becomes clear how the value creator is placed in relation to the concept of eternal return and overcoming nihilism. Emptiness and lack of sense are replaced by a dynamic and conflicting conception of life, i.e. existence, where the dynamics of life must not be understood in an organic or other bio-morphological sense, but in relation to the individual and his creative potential only in the form of change and reestablishment of reality. This, in turn, means that, ultimately, the focus is on the subject, man as will and his existential acts.
Databáze: OpenAIRE
Externí odkaz: