Three László’s translations of the Invocation of the Muse from the Iliad
| Autor: | Bojan Marotti |
|---|---|
| Jazyk: | chorvatština |
| Rok vydání: | 2020 |
| Předmět: |
Linguistics and Language
Homer Bulcsú László Tomo Maretić Stjepan Ivšić Iliad dactylic hexameter quantitative versification accentual verse Croatian accentual hexameter Homer Bulcsú László Tomo Maretić Stjepan Ivšić Ilijada daktilski heksametar kvantitativna versifikacija akcentni stih hrvatski prijevodni heksametar Homer Bulcsú László Tomo Maretić Stjepan Ivšić Ilijada daktilski heksametar kvantitativna versifikacija akcentni stih hrvatski prijevodni heksametar Language and Linguistics |
| Zdroj: | Filologija Issue 74 |
| ISSN: | 0449-363X 1848-8919 |
| Popis: | Profesor Bulcsú László triput je preveo Zaziv Muze u Ilijadi. U svakome je od tih triju prijevoda izvorni grčki daktilski heksametar prenosio u hrvatski na različite načine: (1) metametrički – u dvadesetercu, (2) zadržavajući i u hrvatskome kvantitativnu versifikaciju, (3) razvivši vlastiti pristup – šestomjerom od 23 ili 24 »udarna hipa«. Tim je vlastitim načinom preveo prva dva pjevanja Ilijade, od kojih je u časopisu Književna smotra (László 1996) objavio samo prvo pjevanje (»svitak«). U članku se uzajamno uspoređuju sva tri navedena prijevoda, no istodobno se svaki od njih dovodi u vezu i s “uobičajenim”, ili “središnjim” načinom na koji se u nas prevodi daktilski heksametar, naime sa »slogovnim šestomjerom«, kako ga je bio uspostavio Tomo Maretić, a poslije ga (prevoditeljski) doradio Stjepan Ivšić. Upozorava se k tomu i na u nas češće metametričko prevođenje heksametra, naime u našem epskome desetercu, a podsjeća se i na neke pokušaje kvantitativne versifikacije u hrvatskome pjesništvu. Premda je imao namjeru, László na žalost nije uspio dovršiti prijevod Ilijade svojim pristupom, što je dakako šteta, jer bi se vrijednost toga prijevoda istom tada mogla u potpunosti prosuditi. Professor Bulcsú László translated the Invocation of the Muse from the Iliad three times. In each of these three translations, the original Greek dactylic hexameter has been transmitted to Croatian in different ways: (1) “meta-metrically” – in the verse type of twenty syllables, (2) retaining in Croatian quantitative versification as well, and (3) developing his own approach – in hexameter consisting of 23 or 24 so called “stressed morae”. In this latter way he translated the first two books of the Iliad, of which he published only the first book (“roll”) in the journal Književna smotra (László 1996). The paper compares each of the three translations, but at the same time compares each of them to the “usual” or “central” way in which dactylic hexameter has been translated in Croatia over the last 140 years, namely to the “syllable hexameter”, as it was established by Tomo Maretić and later refined by Stjepan Ivšić. Then, the more frequent “meta-metrical” translation of dactylic hexameter, i.e. in our epic decasyllable, is also indicated. Several attempts at quantitative versification in Croatian literature are mentioned too. Although he intended, László unfortunately did not complete the translation of the Iliad in his own way, which is, of course, a pity, because only in that case could its value be fully estimated. |
| Databáze: | OpenAIRE |
| Externí odkaz: |
|