Odgovornost na temelju krivnje i objektivna odgovornost za štetu u odštetnom pravu EU
| Autor: | Maja Bukovac Puvača |
|---|---|
| Přispěvatelé: | Ivančević, Katarina |
| Rok vydání: | 2021 |
| Předmět: | |
| Zdroj: | Zaštita kolektivnih interesa potrošača |
| DOI: | 10.18485/union_pf_ccr.2021.ch1 |
| Popis: | Cilj ovog rada bio je istražiti postoji li na europskoj razini temelj za razlikovanje odgovornosti na temelju krivnje i objektivne odgovornosti za štetu i određivanje granica njihove primjene. Europski zakonodavac, zbog posredne nadležnosti za intervencije u privatno pravo država članica, ujednačavanju pravila o odgovornosti za štetu pristupa selektivno i parcijalno i zato u europskim propisima jasno određenje o kojoj se vrsti odgovornosti radi u pravilu izostaje. Soft law izvori europskog odštetnog prava, PETL i Knjiga VI DCFR-a, pokušali su sustavno urediti slučajeve odgovornosti na temelju krivnje i objektivne odgovornosti za štetu, ali ni oni posve uspješno, ostavivši nacionalnim sustavima mogućnost propisivanja dodatnih kategorija objektivne odgovornosti. The aim of this paper is to examine whether at European level there is a basis for distinguishing between liability based on fault and strict liability and determining the limits of their application. Due to the indirect competences for interventions in the private law of the member states, the harmonization of the rules on liability for damage is approached selectively and partially by the European legislator. Therefore, in European legislation there is no clear determination of the type of liability. Soft law sources of European tort law, PETL and Book VI. DCFR, have tried to systematically regulate liability cases based on fault and strict liability, but neither have been completely successful, leaving national systems the option of prescribing additional categories of strict liability. |
| Databáze: | OpenAIRE |
| Externí odkaz: |
|