Vrste i razlozi otkazivanja ugovora o radu u odabranim članicama EU-a
| Autor: | Bejaković, Predrag |
|---|---|
| Rok vydání: | 2022 |
| Předmět: | |
| Zdroj: | Revija za socijalnu politiku Volume 29 Issue 1 |
| ISSN: | 1845-6014 1330-2965 |
| DOI: | 10.3935/rsp.v29i1.1896 |
| Popis: | Za svaku odabranu zemlju prvo se navode uvjeti za otkazivanje ugovora o radu, a zatim se pojašnjava koje skupine zaposlenih imaju posebnu zaštitu od otkaza. Iako se vrste i razlozi otkaza u državama članicama EU-a značajno razlikuju, uvjetno ih se može grupirati u tri najvažnije skupine. Prvu skupinu čine otkazi zbog nedoličnog ponašanja ili stava prema radu (npr. uzastopnog kašnjenja ili ponovljenog predugačkog izostanka zbog dnevnog odmora). U slučajevima grubih prekršaja, kao što su krađa, falsificiranje poslovne dokumentacije ili diskriminativno ponašanje, slijedi trenutni otkaz bez otkaznog roka. Druga skupina su otkazi vezani uz nezadovoljavajuće radne učinke, što može biti uzrokovano nesposobnošću ili lošim zdravljem zaposlenika. Tu obično treba proći više faza koje uključuju praćenje i mjerenje radnih učinaka zaposlenika, a u slučaju zdravstvenih teškoća i savjetovanje sa zaposlenikovim liječnikom. Konačno, treća skupina su ekonomski otkazi koji nastaju zbog prestanka poslovanja dijela ili cijelog poduzeća, proglašenja tehnološkog viška, reorganizacije, promjene lokacije poduzeća i drugo. Otkaz zbog tehnološkog viška većinom je praćen savjetovanjima sa sindikatima i/ili radničkim vijećem s kojim se pokušava pripremiti program zbrinjavanja radnika. Tu sve države imaju razmjerno razvijene oblike zaštite i pomoći osobama koje ostaju bez posla. Za sve države izvor podataka je publikacija International Dismissal Survey Deloitte (Deloitte, 2018.) |
| Databáze: | OpenAIRE |
| Externí odkaz: |
|