Čimbenici koji utječu na rastresitost usitnjenog materijala nastalog blanjanjem drva

Autor: Matija Jug, Ružica Beljo Lučić, Anka Ozana Čavlović
Jazyk: chorvatština
Rok vydání: 2016
Předmět:
Popis: It is necessary to know the looseness factor and bulk density of chipped wood generated in the mechanical wood processing to make the optimal choice of equipment for handling, transportation and storage, and also to determine the durability and quality of chipped wood as raw material. The looseness factor of chipped wood is defi ned as the ratio of volume of chipped wood and volume of solid wood. This paper presents the analysis of the effect of feed speed, rake angle and wood species on the looseness factor of chips generated in planing solid wood. Selected samples of chipped pine-wood, oak-wood, steamed and thermally modifi ed beech-wood (at temperature of 212 °C) were generated in planing at four different feed speeds (vp1= 6; vp2=12; vp3=18 i vp4=24 m/min) and three rake angles (γ1 = 15°; γ2 = 20° i γ3 = 25°). The increase of feed speed only affects the reduction of the looseness factor for beech-wood and fi r-wood. The impact of the rake angle during planing of researched wood species is not entirely clear. The presumed signifi cant infl uence of cutting depth on the looseness factor was not established but signifi cant infl uence was found of the cutting direction relative to the wood grain direction, the particles shape and their ability to fragmentation. The maximum looseness factor was obtained for chipped 1 Autori su znanstveni novak, profesorica i izvanredna profesorica Sumarskog fakulteta Sveucilista u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska. 1 Authors are junior researcher, professor and associate professor at Faculty of Forestry, University of Zagreb, Croatia. Jug, Beljo Lucic, Cavlovic: Cimbenici koji utjecu na rastresitost usitnjenog materijala... ..... 230 DRVNA INDUSTRIJA 67 (3) 229-239 (2016) zo zatupljuje rezna ostrica i nastaju vrlo sitne drvne cestice sklone lebdenju u okolnom zraku. Prema teoriji rezanja, debljina strugotine proporcionalna je posmicnoj brzini i obrnuto proporcionalna brzini rezanja. Iz dosadasnjih granulometrijskih analiza usitnjenog materijala nastaloga pri otvorenom rezu (blanjanje, obodno glodanje i brusenje) poznato je da povecanje posmicne brzine pozitivno utjece na stvaranje veceg broja krupnijih cestica i manjeg broja sitnih cestica, manjih od 0,1 mm (Kopecky and Rousek, 2007.; Beljo Lucic i dr., 2007a). Međutim, rezultati drugih istraživanja pokazuju suprotno (Hemmila i dr., 2002.): pri glodanju nižim brzinama nastao je usitnjeni materijal s manje sitnijih cestica. Također se pokazalo da smanjenje posmicne brzine rezultira smanjenjem udjela sitnijih cestica u usitnjenome materijalu, kao i to da utjecaj posmicne brzine na granulometrijski sastav nije jasan. Istraživanja Varge i dr. (2004.) pokazala su da s povecanjem posmicne brzine i brzine glodanja u usitnjenom materijalu nastaje vise sitnijih cestica. Složenost problematike ocituje se u brojnosti cimbenika koji utjecu na usitnjavanje drva. Rezultati granulometrijske analize usitnjenog materijala nastaloga pri zatvorenom rezu (piljenje) pokazali su da povecanje posmicne brzine ne rezultira uvijek nastankom veceg broja krupnijih cestica u smjesi te da smjer rezanja u odnosu prema smjeru vlakanaca i obliku nastale cestice imaju veci utjecaj na gra nulo metrijski sastav negoli debljina strugotine. Pro mjenom položaja radnog stola pri piljenju kružnom pilom mijenja se smjer rezanja u odnosu prema vlakancima pa tako nastaju cestice razlicitog oblika – krace i deblje cestice pri rezanju okomito na vlakanca ili dulje i tanje cestice pri rezanju uzduž vlakanaca (Beljo Lucic i dr., 2007b). Neposredno nakon nastanka cestice u zatvorenom rezu dolazi do dodatnog usitnjavanja ovisno o obliku cestice. Istraživanjem utjecaja smjera brusenja na usitnjavanje cestica smrekovine i borovine pokazalo se da brusevina znacajno manje nasipne gustoce nastaje pri brusenju u smjeru vlakanaca negoli poprecno na vlakanca (Ockajova i dr., 2008.; Dolny i Rogozinski, 2011.). Pritom je građa drva uzrok nastanka cestica vlaknastoga (omjer duljina /sirina μ > 3) ili izometricnog oblika (μ < 3), ovisno o geometriji rezanja i smjeru rezanja s obzirom na vlakanca. Utjecajni cimbenik katkad može biti i oblik rezne ostrice. Naime, istraživanje Ockajove i dr. (2006.) pokazalo je da pri piljenju smrekovine, bukovine i merantija listom sa stlacenim zubima nastaju krupnije cestice usitnjenog materijala te da je u smjesi dvostruko manje cestica sitnijih od 1 mm nego pri piljenju listom pile s asimetricnim trobridnim razvracenim zubima. U tablici 1. dane su vrijednosti faktora rastresitosti razlicitoga usitnjenog materijala iz dosadasnje litewood generated during planing of fi r-wood at minimum feed speed (fr=28.42) and the lowest in planing thermally modifi ed beech-wood (fr=2.62). All obtained looseness factors were several times higher than those quoted in the literature.
Databáze: OpenAIRE
Externí odkaz: