Neuobičajeni detalji iz svakodnevnoga života iz bilježničkoga registra zadarskoga bilježnika Petra zvanoga Perencan (1365. ‒ 1392.)

Autor: Anita Bartulović
Rok vydání: 2019
Předmět:
Zdroj: Povijesni prilozi
Volume 38
Issue 56
ISSN: 1848-9087
0351-9767
DOI: 10.22586/pp.v56i1.8248
Popis: Most of the contracts from the unpublished notary registry of the notary Petrus from Zadar, known as Perençanus (1365–1392) provide only the most basic information about the contractors, the type of legal business and its subject matter, witnesses, officials, etc. because of their usual formulaic nature. In this paper, we shall deal with contracts that break this uniformity common to medieval notary records by presenting unusual and interesting details of people’s lives, largely found in the formulae contrahentes, res and causa. The content of these contracts is analyzed at two levels: within the context of studying the medieval mentality and within the linguistic context.
Kao obrazac za sastavljanje srednjovjekovnih bilježničkih spisa pisanih na latinskome jeziku u upotrebi su bili različiti priručnici. Tako su se bilježnici zadarske komune druge polovice 14. stoljeća, a među njima i Petar zvan Perencan iz Padove (1365. ‒ 1392.), koristili priručnikom bolonjskoga profesora Rolandina Pasagerijeva Summa artis notariae koji je sastavljen sredinom 13. stoljeća. S obzirom na formulaično oblikovanje tih spisa kao i činjenice da sadržaj pravnih poslova pripada većinom sferi stvarnoga i obveznoga prava, među tisućama sačuvanih dokumenata iz četiriju busta Perencanova bilježničkoga registra može se izdvojiti tek četrdesetak njih koji donose neke neuobičajene i živopisne detalje iz osobnoga života pripadnika zadarske komune različite etničke pripadnosti i društvenih slojeva. Analizom civilizacijskoga konteksta izdvojenih detalja utvrđeno je da oni ne narušavaju formulaičnost iskaza jer imaju svoje utvrđeno mjesto u diplomatičkoj strukturi dokumenata. Detalji koji se odnose na više-manje uobičajene pojavnosti ili stavove kao i na društveno neprihvatljive oblike ponašanja u svakodnevnici srednjovjekovlja najčešće su integralni dio različitih vrsta ugovora i dokumenata u pojedinim formulama. Tako se u formuli causa spominju: požar, epidemija kuge, javno mnijenje o ženi u javnome životu, različiti izrazi emocionalnosti, kazne zatvorom, ubojstvo, mogućnost bigamije. U formuli res nalazi se: oslobađanje od odgovornosti za nehotično počinjeni požar kao i obveze vraćanja legata ako se utvrdi zamjena identiteta, kupovina serva, ugovorno utvrđen dogovor da se ne zalazi u krčme radnim danom, potvrda o primitku škrinje u vlasništvu zasužnjenih osoba, različiti prigovori, ugovaranje službe za nezakonito dijete, sporazum o razrješenju spornoga braka. U nešto manjoj mjeri unutar formule res kao pacta/promissio nalaze se dogovor o liječenju noge i obećanje o oslobođenju serva; a u capitulum legatorum nezakonita djeca ili u contrahentes oporučni izvršitelji nezakonite djece. Analiza jezičnoga konteksta bilježničkih spisa iz kojih su izdvojeni neuobičajeni detalji pokazuje da govorni diskurs stranaka (dalmato-romanski, hrvatski, romanski) nema odraza na fonološkoj, morfološkoj i sintaktičkoj razini pismenoga diskursa (latinski), ali ima na leksičkoj razini. Na leksičkoj razini zabilježeni romanizmi i u manjoj mjeri slavizmi također ne narušavaju formulaičnu strukturu tih dokumenata te su najčešće integralni dio formula contrahentes (oznake zanimanja u denominaciji stranaka) i res (tkanine, odjevni i ostali predmeti kao pacta/promissio). Najveća zastupljenost posuđenica u navedenim formulama na slikovit način odražava sraz vernakularnih jezika kao jezika izvornih govornika čiji je leksik našao mjesto upravo u promjenjivome dijelu formulaičnoga obrasca bilježničkih dokumenata pisanih na službenome latinskom kao jeziku bez izvornih govornika.
Databáze: OpenAIRE
Externí odkaz: