Dilema između primjene smjernica Washingtonskog konsenzusa ili industrijske politike: primjer Hrvatske
| Autor: | Zoran Wittine, Antea Barišić, Sanja Franc |
|---|---|
| Jazyk: | angličtina |
| Rok vydání: | 2020 |
| Předmět: |
Dutch disease
Economic policy Foreign direct investment Industrial policy Investment (macroeconomics) Washington Consensus industrial policy global value chains Financial crisis media_common.cataloged_instance Business European union Washington Consensus industrial policy global value chains Dutch disease Tourism Washingtonski konsenzus industrijska politika globalni lanci vrijednosti nizozemska bolest media_common |
| Zdroj: | Notitia-časopis za ekonomske, poslovne i društvene teme Volume 6 Issue 1 |
| ISSN: | 1849-9066 |
| DOI: | 10.32676/n.6.1.5 |
| Popis: | During the 1990s Croatia went through the process of transition to market economy mostly following the Washington Consensus policy guidelines. Since the period before the last global financial crisis, Croatia has shown almost no convergence to developed European Union member states and has been among the least developed ones. This paper examines the causes of Croatian development lag, while providing an overview of contemporary development policies and international production fragmentation trends that affected them. The paper points out to several important factors that shaped the Croatian development path. Expectations from foreign capital were overrated, as the foreign direct investment consisted mainly of brownfield investment in large monopolistic companies and was rarely directed to export-oriented sectors. Accession to the World Trade Organisation was followed by stronger growth of imports than exports and joining the European Union did not bring economic growth as fast as expected. Lack of industrial policy implementation has led Croatia to deindustrialisation and increasing importance of the tourism sector as a form of the Dutch disease. Hrvatska je potkraj prošlog stoljeća prošla kroz proces tranzicije na tržišno gospodarstvo uglavnom slijedeći smjernice Washingtonskog konsenzusa. U razdoblju prije posljednje globalne financijske krize, Hrvatska nije pokazala gotovo nikakvu konvergenciju s razvijenim članicama Europske unije te je pripadala skupini najmanje razvijenih članica. Ovaj rad istražuje uzroke zaostajanja Hrvatske, pružajući istovremeno pregled suvremenih razvojnih politika i međunarodnih trendova fragmentacije proizvodnje koji su na njih utjecali. Rad ukazuje na nekoliko važnih čimbenika koji su oblikovali hrvatski razvojni put. Očekivanja od priljeva stranog kapitala bila su precijenjena, jer su se izravna inozemna ulaganja uglavnom sastojala od brownfield ulaganja u velika monopolistička poduzeća i rijetko su bila usmjerena na izvozno orijentirane sektore. Pristupanje Svjetskoj trgovinskoj organizaciji popraćen je snažnijim rastom uvoza od izvoza, a pridruživanje Europskoj uniji nije donijelo gospodarski rast onako brzo kako se očekivalo. Nedostatak implementacije industrijske politike doveo je Hrvatsku do deindustrijalizacije i sve veće važnosti turističkog sektora kao oblika nizozemske bolesti. |
| Databáze: | OpenAIRE |
| Externí odkaz: |
|