| Popis: |
Janko Borislavić, glavni junak istoimenog romana, koji je 1887. tiskan u Vijencu, obično se spominje u hrvatskoj književnoj kritici kao »hrvatski Faust«. Tako npr. Petar Segedin.1 On, kao ni većina ostalih, ne zalazi u pitanje odnosa »Janka Borislavića« i Goetheova »Fausta«. Ti odnosi ne privlače mnogo pisce rasprava i članaka c- Balskom. Tako i Antun Barac piše o Đalskome kao o prvom izrazitom hrvatskom realistu2, dopuštajući u svojoj prilično opširnoj raspravi i razna druga rješenja za toga dosta kontroverznog pisca. To prije svega vrijedi za »Janka Borislavića«, kojega Barac ubraja u djela u kojima Đalski rješava pitanje života i smrti. Rješenje tog pitanja u Bolskog je negativističko. Na dnu je ljubavi životinjski nagon, sve znanosti zajedno na otvaranju konačnih vidika. U podjeli stvaranja K. Š. Đalskog, Barac ubraja »Janka Borislavića« u djela okultističkog sadržaja. I Barac u glavnom junaku vidi »tobožnjeg hrvatskog Fausta«, diletanta znanosti koji nikad nije čestito učio, nalazi u njemu nesposobnost da zađe do jezgre stvari zbog čega se zadržava na muškaračkoj sebičnosti, koja vlada svim njegovim bićem pobijedivši čuvstva. Barac drži da je Đalski bolji analizator nego ideolog, da je »Janko Borislavić« zapravo ispovijed samoga pisca, koji želi reći da je superioran u svakom pogledu, pa ipak nesretan. U okultizmu i telepatiji, o čem čitamo na stranicama tog romana, Barac ne nalazi osobite dubine, ali u »Janku Borisla- viću« nalazi duboko nezadovoljstvo s egzistencijom uopće. U razmatranje egzistencijalnog problema koji predstavlja osnovu toga romana, Barac se nije upustio, ostavivši time svoju veoma bistro započetu misao nedorečenom, što je i razumljivo s obzirom na to da se Barac osvrnuo na »Janka Borislavića« u okviru jednog općeg rada o Đalskom. Sve ako je Barac i pisao prilično opširno o »Janku Borislaviću« ne zaboravivši da ga nazove »hrvatskim Faustom . on nije objasnio taj epitet koji je u hrvatskoj književnoj kritici već postao uobičajen. Tako Barac nije objasnio ni odnose Đalskoga prema Goetheovu stvaralaštvu. |
