Grobni humak iz ranoga brončanog doba u Podvršju

Autor: Šime Batović, Sineva Kukoč
Rok vydání: 2018
Předmět:
Zdroj: Radovi. Razdio povijesnih znanosti. 27
ISSN: 0352-6712
DOI: 10.15291/radovipov.2157
Popis: U ovom radu daje se izvještaj o istraživanju i obrada građe jednoga grobnog humka iz ranoga brončanog doba, zvanoga Mala glavica, smještenog na kosi Matakov brig u selu Podvršje, sjev. ist. od Kadra, blizu jedne brončnodobne gradine zvane Mali Šibenik. Humak je istražen u okviru praktičnoga terenskoga rada studenata arheologije Filozofskoga fakulteta u Zadru 1986. godine. Imao je promjer 14x15 m I visinu 0,70 m, jer je dosta oštećen odnošenjem kamenja. Sastojao se od zemlje i kamenja. Bio je izgrađen tako što je najprije obzidom od kamenja označen krug promjera oko 10 m koji je zatim ispunjen čistom zemljom crvenicom debljine oko 20—30 om i na im podlogu polagani ostaci spaljenih pokojnika, pa pokriveni naslagom kamenja i zemlje, prvotne visine oko 1,5—2 m. U humku su otkrivena 4 oštećena groba s ostacima spaljenih pokojnika, od kojih su tri bez grobne škrinje, a jedan sa škrinjom od neobrađenoga kamenja. Od prilogu u jednom grobu nađen je samo I zub psa. Međutim, veća količina grade razasuta je po humku i uglavnom sve u gornjem sloju kamenja i zemlje: 22 kremena noža, 11 strugala i 1 trokutasta strelica, pored velike količine kremenih valu taka 1 odbitaka, don ljeti h vjerojatno sa zemljom s okolnog zemljišta pri gradnji humka,, zatim i kameni pravokutni i 1 koštani prstenasti privjesak, 16 odsječenih poluvalutaka, 3 pločice-brusa, l kugla, 1 poseban, 1 jezičast i 1 izbušen kamenit predmet, •pa oko 4300 ulomaka od oko stotinjak zemljanih posuda, dvije ptičje kosti, ponešto ugljena i neke vrsti gro/, danog sjemena.Prema načinu gradnje i svojstvima građe humak potječe iz kasnoga dijela ranoga brončanog doba ili iz 3. stupnja cetinske kulturne skupine, To je jedan od 'najinteresantnijih i najbogatijih dosad istraženih humaka iste kulture. Sadrži svojstva naslijeđena dijelom iz bakrenoga doba, proširena indueuropskim seobama, ili prenijeta preko badenske, vučedolske, ljubljanske i vinkovačke kulture, pa kulture zvonolikih pehara i iz Italije. U vezi s time u radu se dotiču i pojedini osnovni i širi problemi podrijetla i razvoja, pa značajke kulture u bakreno i rano brončano doba u cetinskoj kulturi i na sjeverozapadnom Balkanu.
Databáze: OpenAIRE