| Popis: |
U radu se analiziraju udžbenici historije izdati i korišteni u Bosni i Hercegovini u periodu 2000–2017. radi sagledavanja na koji način su rezultati historiografskih istraživanja o Bosni i Hercegovini inkorporirani u njihov sadržaj. Uzimajući u obzir da udžbenik u Bosni i Hercegovini, kao i u većini evropskih zemalja, i dalje služi kao osnovno nastavno sredstvo u podučavanju nastave historije te da na neki način predstavlja kanonizirano znanje, službenu verziju prošlosti koja je preporučena ili bolje reći propisana od strane državnih autoriteta, nastojalo se sagledati kakvi su historiografski odrazi o Bosni i Hercegovini dati u njima. Specifičnost udžbeničke i obrazovne politike u Bosni i Hercegovini ogleda se u dubokoj podijeljenosti na etno-nacionalnom principu te dodatnoj rascjepkanosti uslovljenoj administrativnim uređenjem Bosne i Hercegovine nakon Dejtonskog sporazuma. Umjesto jedinstvene historiografije o Bosni i Hercegovini u udžbenicima nailazimo na različite pristupe. U nekim od njih podaci o prošlosti Bosne i Hercegovine su dosta skromni ili gotovo izostavljeni, a naglasak je stavljen na prošlost susjednih država Srbije ili Hrvatske ili srpskog ili hrvatskog naroda. Radom se nastoji sagledati kakva se poruka o prošlosti šalje generacijama koje koriste udžbenike kroz svoje obrazovanje i kakvu ulogu ona ima za budućnost ove zemlje. |
