| Popis: |
Prostor podno planine Velebit, čije se naseljenje arheološki obrađuje za razdoblje željeznog doba i antike, Čini se kao oštro odijeljena cjelina koju zatvaraju planinski masiv Velebita i Kvarnerski otoci. Arheološki nalazi i na njima utemeljene spoznaje dokazuju da je laj prostor sastavni dio jadranskog etničkog i kulturnog prostora. Luke podno Velebita i planinski prijevoji bili su prirodni put kojim se od prapovijesti odvijala trgovina i migracije ljudi i kultura. Tijekom željeznog doba na prostoru podno Velebita razvijaju se u blizini mora i na prirodnim uzvišenjima gradtnska naselja (34). Neka od njih postaju upravna, vjerska i gospodarska središta plemenskih zajednica (civitates) koja več od 4. st. prije Krista spominju pisani izvori. U rimsko doba te civitates postaju žarišta romanizacije za obalni prosior i prckovclebitsku unutrašnjost. Početkom 1. st. poslije KrisLa kao urbanizirana i romanizirana središta (oppida civium Romanorum) dobivaju u vrijeme careva Augusta i Tiberija municipalni status koji je potvrđen epigrafičkim nalazima. Iduči od SZ prema J! to su: Senia (Senj), Lopsica (Sv. Juraj), Ortopla (Slinica), Vegium (Karlobag) i Argyrunlum (Starigrad - Paklcnica). Pronađeni arheološki nalazi svjedoče o njihovu prosperitetu i određenom blagostanju njihovih stanovnika od 1. do 4. st. poslije Krista. O njihovoj sudbini tijekom kasne antike i ranoga srednjeg vijeka, kada dolazi do njihove propasti, znade se vrlo malo. |
