| Popis: |
Autor razmatra (1) uređenje dijela Plinijeva teksta koji se odnosi na Libumiju (Nat. hist. 3, 139-141); (2) vjerodostojnost Plinijevih podataka o općinama Liburnije, tj. koliko odgovaraju onomu što donose drugi antički književni tekstovi i natpisi rimskog vremena i onomu do čega se došlo arheološkim istraživanjima; (3) koliko je libumskih općina bilo u početku rimske vlasti (upravo: u Augustovo doba). Analiza teksta slijedi kritička zapažanja F. Vittinghoffa i L. Margetića, dodajući nove elemente. Zaključak je da Plinijev glavni zemljopisni izvor koji navodi oppida (koja ne treba izjednačavati s municipijima!) uz obalu pripada koncu Republike i da pruža iznimno važne obavijesti o brojnosti urbanih naselja u Liburniji; 14 libumskih općina spomenutih uz Japode jesu minorne, neurbane zajednice (v. prilog 3). Spomen libumskih općina u popisu općina X. regije Italije (Nat. hist. 3, 130) svodi se na tri: Asseriates, Nedinates, Varvari. Njihova pojava u ovom kontekstu vjerojatno je posljedica “sistemske” greške u obradi starijeg vrela. Što se tiče kronologije širenja ius Latii i rimskog građanskog prava, moguće je da su neke razvijenije obalne općine ranije dobile municipalitet i ius Latii (npr. po natpisima Aenona i Arba), dok su neke od velikih urbaniziranih općina poput Asserije, Nedinuma i Varvarije, duže zadržale (povoljan) peregrinski status (postajući municipijima između Tiberija i Flavijevaca). Razmotrivši pojedina otvorena topografska pitanja (Hadra, Sidrona, Ansium, Alveria, Pasini, Portunata), i nakon usporedbe Plinijevih podataka s podacima kod Ptolemeja, na Tabuli Peutingeriani, Antoninovu itinerariju te Ravenjaninovoj “Kozmografiji”, autor zaključuje da su Plinijevi podaci vrlo iscrpni i točni te predlaže shemu odnosa među “blokovima” od kojih je sačinjen Plinijev opis Liburnije (Prilog 1.). |
