O Kranjcima u Hrvatsko-slavonskoj vojnoj krajini od kraja 16. do početka 18. stoljeća: prilog poznavanju slovensko-hrvatskih veza u ranome novom vijeku
Autor: | Hrvoje Petrić |
---|---|
Jazyk: | chorvatština |
Rok vydání: | 2019 |
Předmět: | |
Zdroj: | Podravina : časopis za geografska i povijesna multidisciplinarna istraživanja Volume 18 Issue 35 |
ISSN: | 1333-5286 1848-8854 |
Popis: | Autor se osvrće na izvore u Hrvatsko-slavonskoj vojnoj krajini u kojima se relativno često javljao etnik Kranjec. U slučaju Kranjaca u Slavonskoj Vojnoj krajini postoji mogućnost kako su ovim etnikom možda bili obuhvaćeni doseljenicima iz raznih »krajina«. Valja podsjetiti i to da se zemlja Štajerska u svom kasnijem opsegu prostirala preko područja nekadašnjih triju krajina: Savinjske, Podravske i Karantanske. Kako su se od svih unutarnjoaustrijskih zemalja u Kraljevinu Slavoniju najviše doseljavali stanovnici iz Štajerske možda su doseljenici poznati pod nazivom Kranjci u Slavonskoj Vojnoj krajini, barem djelomično, štajerskog podrijetla. Pri ovome razmatranju ne treba isključiti ni djelomičnu mogućnost da se pod nekim »Kranjcima« kriju »povratnici« odnosno potomci ranijih iseljenika s ovih prostora, iako je to gotovo nemoguće dokazati. U svakom slučaju rad predstavlja prilog za daljnje rasprave o slovensko-hrvatskim vezama u ranome novom vijeku. The author refers to sources in the Croatian-Slavonian Military Border in which the ethnic of the man from Carniola was relatively common. In case of the people from Carniola in the Slavonian MilitaryBorder, there is a possibility that this ethnic might have included the immigrants from various border-lands. It is important to note that the land of Styria in its later scope covered the area of the three former border-lands: Savinja, Podravina and Carantania. Since from all of the lands of inner Austria the Kingdom of Slavonia was primarily inhabited by inhabitants from Styria, it could be possible that the immigrants called »Kranjci«(the people from Carniola) could be, at least partly, of Styrian origin. In the context of this contemplation one should not exclude the possibility that some of the people called »Kranjci« are in fact »returnees« or descendants of former immigrants from these areas, although this is almost impossible to prove. In any case, the paper represents a contribution to further discussions about Croatian-Slovene relations in the Early Modern Period. |
Databáze: | OpenAIRE |
Externí odkaz: |