Prisutnost značajki mjesnoga govora u djece s ugrađenom umjetnom pužnicom
| Autor: | Podravec, Natalija |
|---|---|
| Přispěvatelé: | Tomić, Diana, Malnar Jurišić, Marija |
| Jazyk: | chorvatština |
| Rok vydání: | 2021 |
| Předmět: |
umjetna pužnica
language acquisition Croatian dialects razvoj govora cochlear implant jezični razvoj razvoj govora umjetna pužnica mjesni govor mjesni govor speech development HUMANISTIČKE ZNANOSTI. Interdisciplinarne humanističke znanosti HUMANISTIC SCIENCES. Interdisciplinary Humanistic Studies jezični razvoj |
| Popis: | Ovaj rad bavi se utvrđivanjem postojanja značajki mjesnoga govora u govoru djece s ugrađenom umjetnom pužnicom. U teorijskome dijelu rada najprije je istaknut biološki aspekt jezičnoga razvoja u kojemu se ističe važnost sazrijevanja i fizičke spremnosti za jezični razvoj odnosno za pojavu govora. Zatim ukazuje se na važnost jezičnoga podražaja i imitacije te na postojanje kritičnoga razdoblja za razvoj jezika koji počiva na plastičnosti mozga. Nakon toga ukratko se iznose karakteristike govorno-jezičnoga razvoja koji se promatra kroz predverbalno i verbalno razdoblje. Glasovna progresija hrvatskoga jezika iznesena je u obliku tablice različitim tumačenjima različitih autora. Budući da su u središtu rada djeca s ugrađenom umjetnom pužnicom, definirano je oštećenje sluha, umjetna pužnica, kao i govorno-jezični razvoj gluhe djece te važnost rehabilitacije. Da bi se u istraživanju mogle uočiti odgovarajuće značajke mjesnih govora, završni dio teorijskoga dijela bavi se hrvatskim jezikom i značajkama štokavskoga i kajkavskoga narječja. U istraživačkom dijelu rada istaknuta su najprije prethodna istraživanja o komunikacijskim modusima, a zatim se prelazi na istraživanje. Cilj istraživanja bio je dokazati da implantirana djeca, unatoč ograničenjima umjetne pužnice usvajaju i mjesni govor što potvrđuju mjesna obilježja koja se spontano ostvaruju. U istraživanju je sudjelovalo dvoje implantirane djece u dobi od 11;0 i 11;3 godine čiji su se rezultati uspoređivali s kontrolnom skupinom koju su činili vršnjaci istoga govornoga područja. Materijal koji se koristio u istraživanju bila su dva crtana filma bez govornoga podražaja koji su zatim ispitanici trebali prepričati, narativni opis slike koja je preuzeta iz MAIN testa, a završni je zadatak bio smjestiti određene kućanske predmete u odgovarajuću prostoriju te ih opisati. Rezultati su pokazali da djeca s ugrađenom umjetnom pužnicom mogu usvojiti i spontano usvajaju značajke svojih mjesnih govora što se ponajprije najjasnije odražava u vokalskom inventaru i djelomično naglasnomu sustavu. U usvajanju značajki mjesnoga govora važnu ulogu, pokazalo se, ima i dob implantacije. This master thesis is based on existence of local features in children with cochlear implants' speech. It is composed of a theoretical and an experimental part. The theoretical part deals with the biological aspect of language acquisition in which both maturation and physical readiness have the main role. When this is present, a child needs an accurate linguistic stimulus so it can start with language acquisition and after some period speech production. For all of this, it exists a critical period which is based on plasticity of the brain. Speech language development is observed through preverbal and verbal period, which most important characteristics are described. Different authors consider different thoughts about voice progression in Croatian but all of them agree that affricates and fricatives are the last step in phonological development. Because of the research, which is a crucial part of this work, Croatian language and characteristics of its dialects with associated maps are also illustrated. In the beginning of the experimental part, there are results from previous research about communication mode in prelingually deaf children with cochlear implants. The point of this research was to investigate presence of local features in children with cochlear implants' speech and to find out which of them they spontaneously produce. For purposes of this research, the author designed three tasks. First task was based on watching two short cartoons without a speech stimuli and children had to narrate it. Second task was a picture stimuli which is taken from MAIN test and children had to design a short story. The last task was to describe some items which belong in a particular room in the house. The results of children with cochlear implants' speech are compared with a group of their peers from the same area in which they dwell. It is concluded that children with cochlear implant can acquire and spontaneously produce local features in their speech. The age of implantation also plays an important role in this. |
| Databáze: | OpenAIRE |
| Externí odkaz: |
|