| Popis: |
U radu se analiziraju promjene u strukturi radno aktivnog stanovništva (radnoj snazi) i neaktivnog stanovništva (uzdržavanog i osoba s osobnim prihodima) Hrvatske od 1971. do 2011. kao i čimbenici koji na to utječu te njihove posljedice. Izvori podataka su popisi stanovništva te se u analizi koristi metoda demografske statistike uz komparativnu analizu sukcesivnih popisa praćenih obilježja, za ukupnu populaciju te prema spolu. Analiza pokazuje da je u razdoblju 1971. - 2011. udio radne snage ostao gotovo nepromijenjen: 1971. bilo je 43, 6% posto aktivnih, a 2011. 42%. Neaktivno stanovništvo konstantno čini veći dio stanovnika Hrvatske: već 1971. njihov je udio bio 56, 4%, a 2011. 58%. Podaci ukazuju da veći dio stanovništva već 40 godina nije uopće u kontingentu radne snage, dok su se značajne i zabrinjavajuće promjene dogodile u ostale dvije kategorije: osobe s osobnim prihodima su 1971. činile samo 8, 8% stanovništva a njihov udio raste 2011. na 30, 2%. Udio uzdržavanog stanovništva ima najveći pad: 1971. ih je bilo 47, 6% a 2011. 27, 9%. Porast udjela osoba s osobnim prihodima jest upravo posljedica starenja stanovništva i povećanog broja umirovljenika što se dešavalo istovremeno s padom uzdržavanog stanovništva odnosno manjeg udjela mladih uslijed smanjenog nataliteta. Takvi pokazatelji ukazuju da je struktura stanovništva Hrvatske prema radnoj aktivnosti, izrazito negativan i regresivan društveni čimbenik, te se može zaključiti da predstavlja elementarnu strukturalnu prepreku dugoročnom razvoju hrvatskog društva. |
