Opstrukcijska apneja tijekom spavanja, anestezija i dišni put; kliničke dileme i osvrt na najnovije smjernice
Autor: | MLADEN CAREV, ZORAN ĐOGAŠ, ŽELJKO NINČEVIĆ, SANDA STOJANOVIĆ STIPIĆ, NENAD KARANOVIĆ |
---|---|
Jazyk: | chorvatština |
Rok vydání: | 2018 |
Předmět: | |
Zdroj: | Acta medica Croatica : Časopis Akademije medicinskih znanosti Hrvatske Volume 72 Issue Suplement 1 |
ISSN: | 1330-0164 1848-8897 |
Popis: | Cilj ovoga preglednog članka je objasniti anesteziološki pristup bolesnicima s opstrukcijskom apnejom tijekom spavanja (engl. Obstructive Sleep Apnea, OSA), prikazati rezultate najnovijih istraživanja i osvrnuti se na nedavno objavljene smjernice i preporuke. OSA je najčešći poremećaj disanja vezan uz spavanje. Smatra se da je OSA sustavna bolest s više raznih fenotipova i patofi zioloških mehanizama. Dokazano je da bolesnici s OSA-om imaju znakovito povećanu incidenciju perioperacijskih komplikacija, a osobito onih vezanih za održavanje dišnoga puta. Bolesnici s OSA-om osjetljivi su na konvencionalne anestetike i sedative, osobito na opioide. Stoga, u ovih bolesnika kad god je moguće treba primijeniti lokoregionalne tehnike. Među kirurškim bolesnicima izrazito je visoka prevalencija OSA-e, a veliki broj bolesnika je prijeoperacijski nedijagnosticiran. Defi nitivna dijagnoza OSA-e moguća je jedino polisomnografi jom, koja nije uvijek dostupna. Stoga se danas sve više preporuča uporaba raznih validiranih prijeoperacijskih testova i upitnika (STOP, STOP-BANG, Berlin, ASA, P-SAP) koji zadovoljavajuće koreliraju s poslijeoperacijskim ishodima i pomažu u prijeoperacijskoj stratifi kaciji rizika. Veliki napredak su i smjernice Američkog udruženja anesteziologa iz 2014. godine, te preporuke Američkog udruženja za anesteziju i medicinu spavanja iz 2016. godine. Novije smjernice doimaju se praktične, jer svrstavaju bolesnike u tri skupine: 1) bolesnici s dijagnosticiranom OSA-om, koji se pridržavaju liječenja pozitivnim tlakom (engl. Continuous Positive Airways Pressure, CPAP), 2) bolesnici s dijagnosticiranom OSA-om, koji odbijaju ili se slabo pridržavaju liječenja CPAP-om, te 3) bolesnici pod sumnjom na OSA-u. Te smjernice po prvi puta navode i defi niraju termin nekontrolirane sustavne bolesti. Nadalje, taj novi strukturirani pristup daje jasne preporuke uz već nazočne smjernice ASA iz 2014. godine. The aim of this review article is to explain the anesthetic approach to patients with obstructive sleep apnea (OSA), to show results of the most recent research, and to review the recently published guidelines and recommendations. OSA is the most common sleep-related breathing disorder. It is considered that OSA is a systemic disease with many different phenotypes and pathophysiological mechanisms. It has been shown that patients with OSA have an increased incidence of perioperative adverse events, especially those associated with maintaining the airway. Patients with OSA are sensitive to conventional anesthetics and sedatives, particularly opioids. Therefore, in these patients, local and regional techniques should be applied whenever possible. Among surgical patients, there is a high prevalence of OSA, and a large number of patients are not diagnosed preoperatively. Defi nitive OSA diagnosis is only possible with polysomnography, which is not always easily available. Therefore, the use of various validated preoperative tests and questionnaires (STOP BANG, Berlin, ASA, P-SAP) is increasingly recommended today, as these correlate satisfactorily with postoperative outcomes and help in preoperative risk stratification. In the last years, two new important documents have appeared. The practice guidelines for the perioperative management of patients with obstructive sleep apnea were published by the American Society of Anesthesiologists (ASA) in 2014, and the Recommendations of the American Association for Anesthesiology and Sleep Medicine two years later. The latter are practical because they classify patients into 3 groups: 1) surgical patients with OSA, adherent to positive airway pressure (PAP) therapy, 2) surgical patients with OSA, who decline or are poorly adherent to PAP therapy, and 3) surgical patients who have a high probability of OSA. These recommendations defi ne the term of uncontrolled systemic disease for the fi rst time. Furthermore, this new structured approach gives clear recommendations in addition to the current ASA guidelines from 2014. |
Databáze: | OpenAIRE |
Externí odkaz: |