Samoprocijenjena spremnost za racionalno propisivanje antimikrobnih lijekova među diplomantima četiriju hrvatskih medicinskih fakulteta
| Autor: | Belančić, Andrej, Palčevski, Dora, Likić, Robert, Vlahović-Palčevski, Vera |
|---|---|
| Jazyk: | chorvatština |
| Rok vydání: | 2023 |
| Předmět: |
DRUG PRESCRIPTIONS – statistics and numerical data
PROPISIVANJE LIJEKOVA – statistički podatci STUDENTS MEDICAL – psychology statistics and numerical data ANTI-BACTERIAL AGENTS – therapeutic use HEALTH KNOWLEDGE ATTITUDES PRACTICE EDUCATION MEDICAL UNDERGRADUATE SCHOOLS MEDICAL SURVEYS AND QUESTIONNAIRES CROATIA MEDICINSKI FAKULTETI DRUŠTVENE ZNANOSTI. Psihologija BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO. Temeljne medicinske znanosti. Farmakologija BIOMEDICINE AND HEALTHCARE. Basic Medical Sciences. Pharmacology ANTIMIKROBNI LIJEKOVI – terapijska uporaba ANKETE I UPITNICI DODIPLOMSKA MEDICINSKA EDUKACIJA HRVATSKA STUDENTI MEDICINE – psihologija statistički podatci ZDRAVSTVENO ZNANJE STAVOVI PRAKSA SOCIAL SCIENCES. Psychology |
| Zdroj: | Liječnički vjesnik Volume 145 Issue 3-4 |
| ISSN: | 0024-3477 1849-2177 |
| Popis: | Cilj: Procijeniti spremnost za racionalno propisivanje antimikrobnih lijekova među diplomantima četiriju hrvatskih medicinskih fakulteta temeljem samoprocjene. Nadalje, ustvrditi i raspraviti eventualno prisutne nejednakosti među edukacijskim kurikulumima medicinskih fakulteta. Ispitanici i metode: Svi studenti završne godine studija na svim četirima hrvatskim medicinskim fakultetima (Osijek, Rijeka, Split i Zagreb) mogli su sudjelovati u ovom presječnom istraživanju. Korišten je validirani upitnik radne skupine ESGAP Student-PREPARE. Riječ je o upitniku od 47 čestica, a uključuje pitanja o demografskim odrednicama, samoprocijenjenoj spremnosti za racionalno propisivanje antimikrobnih lijekova, percepciji o korisnosti različitih metoda poučavanja te percipiranoj potrebi za daljnjom edukacijom iz ove tematike. Rezultati: Stopa odaziva po pojedinim fakultetima bila je u rasponu od 15,71% do 31,33%. Razina samoprocijenjene „sveukupne spremnosti“ (engl. global preparedness score, GPS) za racionalno propisivanje antimikrobnih lijekova po fakultetima iznosila je redom: Osijek 48,82; Zagreb 53,56; Rijeka 57,14 te Split 66,28. Prosječni GPS (56,45) u 2019. u Hrvatskoj nije bio statistički značajno različit od vrijednosti u 2015. godini (62,66). Splitski su studenti imali statistički značajno bolje rezultate u 3/27 kurikularnih područja, dok za preostala područja statistički značajna razlika nije pronađena. Većina je diplomanata (73,68% – 100%) izrazila potrebu za dodatnom edukacijom iz ove tematike. Samoprocijenjena dostupnost/korisnost interaktivnijih metoda poučavanja bila je veća na splitskom fakultetu. Zaključak: Hrvatski diplomanti medicine po završetku studija generalno se ne osjećaju dovoljno spremnima za samostalno propisivanje antimikrobnih lijekova koje im predstoji u skorašnjoj kliničkoj praksi. Osjetne interregionalne diskrepancije u spremnosti studenata za racionalno propisivanje antimikrobnih lijekova nisu pronađene, međutim uočene su značajnije razlike po pitanju samoprocijenjene dostupnosti/korisnosti pojedinih metoda poučavanja među fakultetima. Aim: To assess self-reported preparedness for prudent antimicrobial use in final-year medical students in Croatia, and to determine possible inconsistencies in educational curricula in four Croatian medical schools. Participants and methods: All 2019 graduates were eligible to participate in this cross-sectional study at four Croatian medical schools (Osijek, Rijeka, Split, and Zagreb). The utilized questionnaire was developed by ESGAP Student-PREPARE Working Group. The 47-item questionnaire included questions on demographics, selfreported preparedness regarding prudent antimicrobial use, perceptions of the usefulness of teaching methods and perceived need for further education. Results: Response rates varied by medical school from 15.71% to 31.33%. Global preparedness scores (GPS; self-reported preparedness regarding prudent antimicrobial use) for Osijek, Zagreb, Rijeka and Split medical schools were: 48.82, 53.56, 57.14 and 66.28, respectively. Average GPS for Croatia in 2019 was 56.45, with no statistically significant difference from 2015 (62.66). A statistically significant difference was observed for 3/27 curriculum topics on prudent antimicrobial use, all in favour of Split medical students. Most students (73.68%–100%) reported requiring more/further education on antimicrobial use. A higher self-reported availability/usefulness of the more interactive teaching methods was reported for Split Medical School. Conclusion: Croatian medical students who are about to start prescribing antimicrobials on their own, generally still do not feel sufficiently prepared to do so adequately. In 2019 no noticeable interregional discrepancies were found in self-reported preparedness for prudent antimicrobial use. Greater differences were observed in perceived usefulness of teaching methods between medical schools. |
| Databáze: | OpenAIRE |
| Externí odkaz: |
|