Profesionalne zarazne bolesti u Republici Hrvatskoj

Autor: Dijana Krišto, Ana Bogadi-Šare, Marija Bubaš, Bojana Knežević, Katarina Zahariev Vukšinić
Přispěvatelé: Mustajbegović, Jadranka, Dečković Vukres, Vlasta, Milošević, Milan
Jazyk: chorvatština
Rok vydání: 2011
Předmět:
Zdroj: Sigurnost : časopis za sigurnost u radnoj i životnoj okolini
Volume 54
Issue 4
ISSN: 0350-6886
1848-6347
Popis: Profesionalne zarazne bolesti u Republici Hrvatskoj definirane su Zakonom o listi profesionalnih bolesti kao „zarazne ili parazitske bolesti prenesene na čovjeka sa životinja ili životinjskih ostataka“ i „zarazne ili parazitske bolesti uzrokovane radom u djelatnostima gdje je dokazan povećan rizik zaraze“. U ovome radu obrađeni su podatci o profesionalnim zaraznim bolestima koji su uneseni u registar profesionalnih bolesti Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu za desetogodišnje razdoblje od 1.1.2001. do 31.12.2010. godine. Prikazane su profesionalne zarazne bolesti u Republici Hrvatskoj u odnosu na njihov broj, udio u ukupnom broju profesionalnih bolesti, vrstu bolesti, zanimanje oboljelih radnika i gospodarstvenu djelatnost njihovih poslodavaca. U razdoblju od 2001. do 2010. godine u registar Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu unesene su sveukupno 1054 profesionalne bolesti, a od toga je 10 % zaraznih. U odnosu na druge profesionalne bolesti, prema učestalosti profesionalne zarazne bolesti zauzimaju visoko treće mjesto, a u pojedinim godinama razmatranog razdoblja drugo, pa čak i prvo mjesto. Od profesionalnih zaraznih bolesti najčešća je bila tuberkuloza, a slijedili su hepatitisi te zoonoze, Q groznica i hemoragijske groznice. Zoonoze se najčešće pojavljuju u djelatnosti poljoprivrede i šumarstva te kod veterinara. Tuberkuloza i hepatitisi pojavljuju se među djelatnicima u zdravstvenoj djelatnosti, a među njima najčešće kod medicinskih sestara. Budući da rezultati ukazuju na porast udjela tuberkuloze u ukupnom broju profesionalnih zaraznih bolesti, potrebno je ukazati na dodatan oprez i poduzeti potrebne mjere, osobito u zdravstvenoj djelatnosti, kako bi se spriječio daljnji porast broja oboljelih od tuberkuloze.
In the Republic of Croatia, occupational infectious diseases are defined in the Act on the List of Occupational Diseases as ''infectious or parasitic diseases transmitted to people from animals or animal remains'' and as ''infectious or parasitic diseases caused while working in circumstances with proven increased risk of infection.'' The paper discusses the data on the occupational infectious diseases recorded in the Register of Occupational Diseases maintained by the Croatian Institute for Health Protection and Safety at Work for the period from 1st January 2001 to 31st December 2010. The occupational infectious diseases in the Register are reviewed according to their overall incidence, their portion in the total number of occupational diseases in the Republic of Croatia, according to the type of disease, occupation of the infected workers and the employers' business. From 2001 to 2010 the Register records show a total of 1054 occupational diseases, of which 10% were infectious diseases. When compared to other occupational diseases, the incidence of infectious diseases occupies a high third place, and in some years within the studied period even the second or first place. The most common occupational infectious disease was tuberculosis, followed by different types of hepatitis and zoonoses, Q fever and hemorrhagic fever. Zoonoses occur most commonly in agriculture, forestry and veterinary practice. Tuberculosis and hepatitis occur among health care workers, nurses in particular. Given that the results indicate a steadily increasing incidence of tuberculosis in the overall number of occupational infectious diseases, additional cautionary measures should be taken, especially in health care, to prevent further increase in the number of infected individuals.
Databáze: OpenAIRE
Externí odkaz: