| Popis: |
Bihevioralni imunosni sustav (BIS) je set psiholoških mehanizama koji omogućavaju pojedincu da u svojoj neposrednoj okolini uoči moguću prisutnost patogena te da aktivira ponašanja čija je svrha prevencija kontakta s potencijalno zaraznim objektima ili pojedincima. Budući da su najčešći izvor zaraznih bolesti upravo drugi ljudi, razni su autori postulirali implikacije koje BIS može imati za interpersonalno i socijalno ponašanje. Cilj ovog istraživanja je bio ispitati povezanost BIS-a i socijalne kognicije. Kao mjeru socijalne kognicije koristili smo stavove prema migrantima iz aktualnog europskog migracijskog vala. Uzorak od 378 ispitanika je bio podijeljen u tri skupine: u eksperimentalnoj smo skupini pokušali aktivirati BIS pomoću novinskog članka o tome kako su migranti potencijalni prenositelji zaraznih bolesti, u kontrolnoj skupini su sudionici čitali neutralni novinski članak o pojmovima vezanima uz migracijsku krizu, a u trećoj skupini su čitali novinski članak o tome kako migranti predstavljaju ekonomsku prijetnju. Treća skupina je uvedena kako bismo, u slučaju uspješne manipulacije, bili sigurni da je riječ specifično o utjecaju BIS-a, a ne o općem utjecaju prijetnje. Uz hipotezu – da će skupina koja je čitala tekst o migrantima kao potencijalnim prenosiocima bolesti, imati negativnije stavove prema migrantima od ostale dvije skupine, očekivali smo i interakciju sa spolom u smjeru da će učinak manipulacije biti veći kod žena. Naime, emocija koja se najčešće dovodi u vezu s BIS-om jest gađenje, a žene su se u brojnim prethodnim istraživanjima pokazale gadljivijima od muškaraca. Niti glavna hipoteza niti interakcija nisu potvrđeni, a potencijalni uzrok takvog ishoda leži u nedostatcima samog istraživanja. Ono što smo ipak potvrdili jest spolna razlika u percipiranoj ranjivosti na zaraze: žene se smatraju podložnijima infekcijama i imaju izraženiju averziju prema klicama od muškaraca. Behavioral immune system (BIS) is a cluster of psychological mechanisms that enable individual organisms to detect the potential presence of pathogens in their immediate environment, and to engage in behaviors that prevent contact with potentially contagious objects and individuals. Since other people are frequently the source of contagious diseases, the notion of BIS has implications for interpersonal and social behavior. In this experimental study we wanted to test if BIS has an impact on human social cognitions. Social cognition was measured as attitudes toward immigrants of the current European migrant crisis. The sample consisted of 378 subjects, divided into three groups: in the experimental group we tried to activate BIS with a newspaper article about migrants as potential carriers of various infectious diseases, in the control group the participants read a neutral text containing definitions of concepts related to migrant crisis, and in the third group the participants read a newspaper article about migrants as a socio-economic threat (thus we could differentiate whether an effect was caused specifically by BIS or rather by some general threat perception mechanism). In addition to the effect of the group, we also expected a group by gender interaction in the direction that the activation of BIS shall have larger impact on women’s than men’s attitudes. The rationale for this hypothesis was the fact that disgust is considered to be the primary emotion related to BIS, and numerous studies have shown that women are more easily disgusted than men. Neither the main hypothesis nor the interaction has been confirmed. The potential cause of such an outcome lies in the shortcomings of the study design. We have confirmed the gender difference in perceived vulnerability to disease: women perceive themselves to be more susceptible to infectious diseases and they feel stronger germ aversion as compared to men. |
