Marble Relief with Enthroned Christ from Rab

Autor: Skoblar, Magdalena
Jazyk: angličtina
Rok vydání: 2012
Předmět:
Zdroj: Starohrvatska prosvjeta
Volume III
Issue 39
ISSN: 0351-4536
Popis: This paper focuses on the marble relief with enthroned Christ built in the north wall in the interior of the church of St Mary at Rab. The author begins by giving an overview of the scholarly literature that mentions this relief before proceeding with an analysis of its iconography. Finally, the author suggests a possible historical context in which the relief may have been produced. Since it was first mentioned in Eitelberger’s book of 1861, the relief has been characterised as early Romanesque – an evaluation agreed upon by most present-day scholars. Scholarly attention has been almost exclusively directed at the issue of the relief ’s date and origin, and, due to the high quality of its carving, dimensions and its overall shape, the relief has been interpreted as an imported icon. At the same time, the iconography of the depiction itself has been relatively neglected, although even Abramić noted the unusual form of the lyre-backed throne. The iconographic analysis and interpretation presented in this paper throw new light on the possible commissioners and the historical circumstances that obtained during the period when the church of St Mary still had a cathedral function.
U članku se obrađuje reljef Krista na prijestolju u obliku lire koji se nalazi u unutrašnjosti crkve sv. Marije u Rabu. Reljef je prvi put spomenut 1861., kad ga Eitelberger ocjenjuje kao romanički rad. Oblik prijestolja prvi je analizirao Frey, a potom Abramić, godine 1932., koji rapski reljef datira u 10. stoljeće. Krajem 20. stoljeća reljef obrađuju Belamarić i Domijan, koji zaključuju da je riječ o importiranoj skulpturi iz 12., odnosno 11. stoljeća. Belamarić smatra da reljef predstavlja ikonu, dok Domijan sugerira da je mogao pripadati pročelju koje tadašnja rapska katedrala dobiva u drugoj polovici 11. stoljeća. Nakon Freya i Abramića o ikonografiji reljefa uopće se nije pisalo. Frey je reljef usporedio s prikazima Krista na prijestolju u obliku lire iz 6. stoljeća te zato predložio dataciju u to stoljeće. Abramić je, pak, reljef iščitao kao Majestas Domini i usporedio ga s neidentificiranim reljefom iz bazilike sv. Marka u Veneciji, a prijestolje u obliku lire shvatio kao detalj koji upućuje na razdoblje prije godine 1000. Nakana autorice bila je ponuditi prvu ikonografsku analizu rapskog reljefa nakon najmanje osamdeset godina koliko je proteklo of Freyevih i Abramićevih zapažanja. Ikonografski predlošci pronađeni su u bizantskoj umjetnosti. Najraniji primjer Krista na prijestolju u obliku lire je mozaik iz 6. stoljeća u crkvi Sant’ Apollinare Nuovo. U 9. stoljeću istovjetno prijestolje javlja se na mozaiku u narteksu Sv. Sofije i na nestalom prikazu u chrysotriklinosu carske palače također u Carigradu. Isti motiv pojavljuje se i na bizantskom novcu najprije u 9., a potom i u 11. stoljeću. Zbog pokretne prirode novca i činjenice da je bizantski novac kolao cijelim jadranskim bazenom, najvjerojatnije je da su upravo prikazi na novcu poslužili kao ikonografski predložak. U članku se razmatra i ikonografska veza između prijestolja u obliku lire i natpisa Rex regnantium koji se javlja na novcu. Dodatno uporište za ‘vladarsko’ tumačenje ove ikonografije nalazi se i u argumentaciji Gertrud Schiller, koja tip Krista na prijestolju koji drži knjigu u lijevoj ruci, a blagoslivlja desnom naziva Christus Rex ili Basileus. Usko povezana s Kristom na prijestolju u obliku lire je i njegova pripadajuća simbolika. Kako objašnjavaju Breckenridge i Cutler, to ikonografsko rješenje predstavlja univerzalnu harmoniju između nebeskog (Boga) i zemaljskog (cara) te između Krista kao Oca, odnosno Sina. Ukazujući na povezanost ikonografskih oznaka rapskog reljefa i bizantskog novca makedonske dinastije, autorica smješta reljef na sam kraj 11. stoljeća, kad Venecija uz blagoslov Bizanta širi svoju vlast na dalmatinske gradove, među kojima je i Rab. Potvrđujući mišljenja Belamarića i Domijana da se radi o importiranom reljefu, autorica sugerira da ga je mogao kupiti rapski prior ili biskup u Veneciji ili da je reljef čak poklonjen jednom od njih kao diplomatski dar. Vladarske konotacije koje prožimaju ikonografiju Krista Basileusa na prijestolju u obliku lire ukazuju na naručitelja koji razumije važnost harmonije između nebeskog vladara kao pokrovitelja svjetovnih vladara i njihova pozivanja na legitimitet koji dolazi od Krista ‘kralja kraljeva’ i Pantokratora.
Databáze: OpenAIRE
Externí odkaz: