| Popis: |
The Bayeux Tapestry‟s origin has long been shrouded in mystery. It is said to have been completed not long after the Norman Conquest of England, which it portrays, but its author and place of origin have never been firmly established. Therefore, the purpose of this paper is to investigate the tapestry‟s features, primarily by focusing on its linguistic aspect, in an attempt to answer some of the questions that surround it. For this reason, the Latin text on the tapestry, which describes its scenes, is broken down into its smallest meaningful units by using the interlinear morphemic glossing technique (IMG). In this way, each word is carefully analyzed, starting from the morphological level, then building up to reach the semantic and syntactic levels, all in an effort to gain an insight into the linguistic features of early 11th century Latin. However, because the pictorial story and the text cannot properly function without the other, there is also a section devoted to the analysis of the tapestry‟s visual elements and what they can reveal about Anglo-Norman relations of that time. The end result yields a somewhat unexpected hypothesis that its creation was the result of cooperation between Anglo-Saxons and Normans. Podrijetlo Bayeux tapiserije već je dugo nerješiva zagonetka. Navodno je dovršena nedugo nakon normanskog osvajanja Engleske, čije događaje oslikava, ali njen tvorac i mjesto nastanka nikad nisu točno utvrpeni. Stoga je svrha ovog rada istražiti njena obilježja, prvenstveno je obrađujući s jezikoslovnog gledišta, pokušavajući time odgovoriti na neka pitanja koja ju okružuju. Zbog toga je tekst tapiserije na latinskom jeziku, koji opisuje njene scene, raščlanjen na svoje najmanje jezične jedinice koje nose značenje koristeći tehniku međuretčanih morfemskih glosa (engleska kratica IMG). Na ovaj je način svaka riječ pažljivo analizirana, počevši od morfološkog te penjući se do semantičkog i sintaktičkog stupnja, a sve to da bi se stekao uvid u jezična obilježja latinskog jezika iz ranog 11. stoljeća. Međutim, zato što slikovna priča i njen tekst ne mogu valjano funkcionirati jedno bez drugog, dio rada posvećen je i analizi vizualnih elemenata tapiserije te pojedinostima koje oni mogu otkriti o anglo-normanskim odnosima tog vremena. Završni rezultat polučuje ponešto neočekivanu hipotezu da je njen nastanak rezultat suradnje Anglosasa i Normana. |
