ANGLICISMI NELLA LINGUA ITALIANA NEGLI ULTIMI DUE SECOLI

Autor: Krolo, Matea
Přispěvatelé: Marsović Alujević, Marina, Rogošić, Andrea
Jazyk: chorvatština
Rok vydání: 2022
Předmět:
Popis: Engleski jezik i kultura stekli su popularnost već u osamnaestom stoljeću, no tek krajem Drugoga svjetskog rata započeo je impozantan i rastući proces angloameričkog kulturnog i jezičnog utjecaja, vezan uz svjetsku dominaciju Sjedinjenih Američkih Država. Nakon francuizama, najbrojniji doprinosi posuđenica koje su prodrle u talijanski su anglizmi. Snažan prestiž koji je stekao engleski igra primarnu ulogu u tome što mu je omogućeno da preuzme ulogu kao Lingua franca. Širenje anglizama je, u zadnja dva stoljeća, započeo angloamerički kulturni i jezični utjecaj, povezan sa svjetskom dominacijom Sjedinjenih Država. Na prijelazu iz devetnaestog u dvadeseto stoljeće razvili su se čitavi sektori leksikona pod pritiskom engleskog modela, u rasponu od ekonomije do raznih novih znanosti i tehnika, poput transporta, radija, kina i tako dalje. Postoje i mnogi pojmovi koji se odnose na običan život, društvene tradicije i zvanja. Rano dvadeseto stoljeće u Italiji bilo je doba u kojem je turizam cvjetao, a isto tako i jezična razmjena između bogatih slojeva društva. Nakon Drugoga svjetskog rata uloga jezika raste i postaje sve izraženija. Engleski se sve više koristio u državnim odnosima, u velikim međunarodnim organizacijama, u razmjenama vezanim za kulturni život i znanstveno istraživanje, do te mjere da je bio pojednostavljen i preoblikovan kako bi pogodovao maksimalnoj komunikaciji: također je prihvaćen kao Lingua franca za globalni medij kao što je Internet. U smislu zajedničkog jezika, na fenomen interferencije u dvadesetom stoljeću utjecale su metode društvene komunikacije. Potrebe globalne civilizacije, kao i tehnološka i informatička standardizacija, nametnule su korištenje engleskog jezika. Jezik kina i televizije, reklame i marketinga, žargon i sport, kao i rječnika raznih znanstvenih disciplina, od ekonomskofinancijskih do informatičkih sektora. Ti elementi često stvaraju izvedenice ili složenice, ubacujući se u morfološke strukture jezika na isti način kao i one prilagodbom, tvorbom ili posuđivanjem. Kada su moda, proizvodi i tehnologije iz SAD-a stigli u Italiju, proširio se utjecaj engleske terminologije. Kao rezultat toga, engleski preuzima vodstvo u pogledu rječnika, fraza, nomenklatura i jezičnih praksi. Jedan od najpoznatijih događaja za velike jezične promjene osim globalizacije je pandemija COVID-19, također poznata kao pandemija koronavirusa. S novim slučajem pandemije, mnoge su nove riječi pretežno engleskog podrijetla prihvaćene u talijanskom jeziku. U roku od nekoliko mjeseci od pojave pandemije 2020., anglizmi su osvojili tisak upravo zbog toga što englieski nije samo jezični model izbora za novinare, već je i dominantni jezik znanosti i mnogih drugih područja. Lažni anglicizmi ili pseudoanglicizmi dokaz su refleksnog utjecaja engleskog jezika, uzrokovanog govornicima koji su upoznati s elementima engleskog, ali ih pogrešno tumače. Danas je to najrašireniji oblik, osobito u reklamnokomercijalnom sektoru, gdje je izmišljen radi privlačnosti.
The English language and culture gained popularity already in the eighteenth century, however, it was not until the end of the Second World War that an imposing and growing process of Anglo-American cultural and linguistic influence began, linked to the world domination of the United States. After the Frenchisms, the most numerous contributions of loanwords that have penetrated into Italian are the Anglicisms. The strong prestige gained by English plays a primary role in allowing it to assume the role of Lingua franca. AngloAmerican cultural and linguistic influence began and was closely linked to the world domination of the United States. At the turn of the nineteenth and twentieth centuries, entire sectors of the lexicon developed under the pressure of the English model, ranging from the economy to various new sciences and techniques, such as transport, radio, cinema and so on. There are also many terms relating to ordinary life, social traditions and vocations. The early twentieth century in Italy was the era in which tourism flourished and so did the linguistic exchange between the rich. After the Second World War, the role of English grows and becomes more prominent. English was becoming (and still is) increasingly used in state relations, in large international organizations, in exchanges related to cultural life and in scientific research, to the point of being simplified and reshaped to favor maximum communication: it has also been accepted as a Lingua franca for a global medium such as the Internet. In terms of common language, the phenomenon of interference in the twentieth century was influenced by the methods of social communication. The needs of global civilization, as well as technological and IT standardization, have imposed the use of Anglicisms. The language of cinema and television, advertising and marketing, jargon and sport, as well as the vocabulary of various scientific disciplines, starting with the economic-financial to IT sectors. These elements often give rise to derivatives or compounds, inserting themselves in the morphological structures of the language in the same way as the traditional ones through adaptation, casts or borrowings. When fashion, products and technologies from the U.S. reached Italy, the influence of English terminology expanded. As a result, English begins to take the lead in terms of vocabulary, phrases, nomenclatures and linguistic practices. One of the most well-known events for large language exchange besides globalization is the COVID-19 pandemic, also known as the coronavirus pandemic. With the new case of the pandemic, many new words of predominantly English origin have been accepted in the
Databáze: OpenAIRE
Externí odkaz: