Stavovi učitelja o položaju i mogućnostima implementacije odgoja i obrazovanja za održivi razvoj u osnovne škole

Autor: Vukobratović, Jelena
Přispěvatelé: Rončević, Nena
Jazyk: chorvatština
Rok vydání: 2018
Předmět:
Popis: U teorijskom dijelu rada iznesene su implikacije o pojmu održivog razvoja i njegovom konceptu koji se posebno intenzivno razvijao zadnjih četrdeset godina a koji se nerijetko uzima kao svakodnevno površno korišten termin bez dubljeg poznavanja i mogućnosti primjene istog, potom o konceptu odgoja i obrazovanja za održivi razvoj te dokumentima na kojima se on temelji, o ulozi škole kao socijalne institucije koja djeluje unutar socijalno-kulturnog miljea određene kulture tj. unutar određenog vrijednosnog okvira pri čemu se razmatraju dobiveni rezultati istraživanja koje je ispitivalo stavove učitelja o vrijednostima (Sablić, Blažević, 2015), obrazovne potrebe, te mogući načini implementacije odgoja i obrazovanja za održivi razvoj u osnovne škole pri čemu se razmatraju rezultati provedenih istraživanja na uzorku studenata i učitelja (Uzelac, 2002; Uzelac, 2006; Ledić, Ćulum, Pavić-Rogošić, 2007; Rončević, Ledić, Ćulum, 2008; Klapan, Vrcelj, Kušić, 2008; Borić, Jindra, Škugor, 2008; Rončević, Rafajac, 2012, Anđić, 2015) te njihove obrazovne potrebe.U empirijskom dijelu rada izlažu se rezultati istraživanja u kojemu su sudjelovali učitelji razredne i predmetne nastave (N=171) s područja Primorsko-goranske (33,3%) i Osječko-baranjske županije (66,7%) od kojih je 57,33% iz područja predmetne nastave a 42, 67% iz područja razredne nastave. Sudjelovalo je 85,5% ispitanika ženskog spola te 14,5% ispitanika muškog spola. Prosječna dob ispitanika iznosi 43,82 godine. Prosječno radno iskustvo ispitanika iznosi 17,57 godina pri čemu najviše ispitanika ima između 10-19 godina radnog iskustva/staža (36, 97%). Cilj istraživanja bio je ispitati stavove učitelja o poznavanju koncepta održivog razvoja te njihove stavove spram položaja i mogućnostima implementacije odgoja i obrazovanja za održivi razvoj u osnovne škole pri čemu se posebno ispitivala vrijednosna orijentacija učitelja unutar socijalno-kulturne dimenzije održivog razvoja. Istraživanje je obuhvatilo i ispitivanje odgovornosti te obrazovnih potreba s obzirom na područje i mjesto rada (predmetna nastava/razredna nastava; Primorsko-goranska županija/Osječko-baranjska županija). Ispitivanje koncepta održivog razvoja započeto je definiranjem održivog razvoja temeljem saznanja koja ispitanici imaju do sada. Dobiveno je 104 različitih definicija održivog razvoja. Uz termin održivi razvoj ispitanici vežu ključne pojmove kao što su: vrijednosti, odgovornost, filozofiju, ekologiju, ravnotežu, način života, napredak, politiku, budućnost i gospodarstvo. Utvrđeno je kako dob ispitanika nema značajnu ulogu kod poimanja koncepta održivog razvoja. Pri ispitivanju poimanja koncepta održivog razvoja ispitanici najviši stupanj slaganja iskazuju s tvrdnjom održivi razvoj je sposobnost odgovornog korištenja prirodnih resursa s ciljem zadovoljenja potreba svih u sadašnjosti bez ugrožavanja šansi budućih generacija (42,9%). Skupina pitanja koja se odnosi na procjenu pojedine vrijednosti koje se smatraju bitnima za socijalno kulturnu dimenziju unutar škole poslužila su za ispitivanje stavova učitelja prema vrijednostima koje se nalaze u Nacionalnom okvirnom kurikulumu (2011) a koji ističe vrijednost i opće ciljeve odgoja i obrazovanja na području Republike Hrvatske. Vršila se procjena važnosti pojedine vrijednosti (znanje, solidarnost, identitet i odgovornost) unutar svakodnevnog rada. U analizi subskale znanje učitelji najviše vrednuju tvrdnju Kod učenika razvijam pozitivan stav prema stjecanju novog znanja kao vrijednost koju najviše podupiru uvijek (60,09%). U analizi subskale odgovornost najvišu vrijednost aritmetičkih sredina pokazatelja bilježi se za tvrdnju: potičem odgovornost učenika prema samome sebi i odgovornost za vlastiti život i ponašanje (61,2%). Analiza subskale solidarnosti kao vrijednosti pokazuje da ispitanici pokazuju najviši stupanj slaganja na tvrdnji potičem učenike na pozitivan odnos prema drugima (64,7%). Analiza subskale identitet pokazuje da učitelji najviše pozornosti pridaju razvoju samopouzdanja i sigurnosti u osobne sposobnosti i identitet (54,2%) te osobnom identitetu učenika istodobno ga povezujući s poštivanjem različitosti (45,9%). Odgovornosti je pristupljeno na tri razine podrazumijevajući lokalnu, nacionalnu i osobnu. Rezultati istraživanja pokazuju da ispitanici na lokalnoj razini smatraju najodgovornije aktere lokalne zajednice (39,5%). Na nacionalnoj razini, ispitanici smatraju da je najodgovornija Vlada RH (63,7%) dok 55 ispitanika smatra da su oni odgovorni (32,7%). Rezultati istraživanja pokazuju da učitelji najviše prednosti daju temi društvena odgovornost (50,0%) dok se najmanje pozornosti daje temama razvoj ruralnih i gradskih područja te potrošnja i konzumerizam. Što se tiče ispitivanja praktične mogućnosti implementacije sadržaja odgoja i obrazovanja u svakodnevni školski život rezultati istraživanja donijeli su potvrdu da su učitelji zainteresirani za izvanučionički i projektni oblik nastave te da ih smatraju dobrima za provođenje sadržaja iz područja odgoja i obrazovanja za održivi razvoj (63,9%). Rezultati istraživanja pokazuju da 81, 76% ispitanika nema mogućnost pohađati seminare koji se odnose na problematiku odgoja i obrazovanja za održivi razvoj što predstavlja alarmantan rezultat. S druge strane, 83,7% ispitanika smatra da bi odgoj i obrazovanje za održivi razvoj trebao ući u sustav visokog školstva. Što se tiče razine implementacije 32,26% ispitanika smatra da bi se odgoj i obrazovanje trebao implementirati ponajprije na preddiplomskom studiju, dok 31, 45% na diplomskom studiju. No, najveći postotak ispitanika zagovara pokretanje specijalističkog poslijediplomskog studija (33,06%) dok najmanji postotak ispitanika smatra da bi se ovakav tip programa trebao implementirati na doktorskom studiju (3,23%). Pretpostavka istraživanja da su učitelji zainteresirani za sustavnu edukaciju na Sveučilištu potvrđena rezultatima istraživanja no ne postoji statistički značajna razlika u odgovorima između učitelja na području Osječko-baranjske županije i Primorsko-goranske županije u pitanjima koja se odnose na obrazovne potrebe.
The theoretical part of the paper presents the implications for the notion of sustainable development and its concept that has developed intensively over the last forty years and which is a term often commonly used superficially without a deeper knowledge and possibility of application of the same; then the concept of education for sustainable development and the documents on which it is based, the role of the school as a social institution operating within the socio-cultural milieu of a given culture, i.e. within a certain value framework, the results of the research that examined the attitudes of teachers on values (Sablić, Blažević, 2015), educational needs and possible ways of implementing education and training for sustainable development in elementary schools, considering the results of the research conducted on a sample of students and teachers (Uzelac, 2002, Uzelac, 2006, Ledić, Ćulum, Pavić-Rogošić, 2007, Rončević, Ledić , Ćulum, 2008; Klapan, Vrcelj, Kušić, 2008; Borić, Jindra, Škugor, 2008; Rončević, Rafajac, 2012, Anđić, 2015) and their educational needs. In the empirical part of the paper, the results of the research concerning teachers of general clasroom and specialised classes in primary schools (N = 171) from Primorje-Gorski kotar County (33.3%) and Osijek-Baranja County (66.7%), of which 57.33 % in the specialised subject classes and 42, 67% in general classroom classes. 85.5% of female respondents and 14.5% of male respondents participated. Average age of respondents is 43.82 years. Average work experience of the respondents is 17.57 years, with most respondents having between 10-19 years of work experience (36, 97%). The aim of the research was to examine the attitudes of teachers on the knowledge of the concept of sustainable development and their attitudes towards the position and possibilities of implementation of education for sustainable development in elementary schools, in which the value orientation of teachers within the socio-cultural dimension of sustainable development was examined. The research also covered the examination of responsibilities and educational needs with respect to the area and place of work (specialised subject teaching / general classroom teaching, Primorje-Gorski kotar County / Osijek-Baranja County). The study of the concept of sustainable development has started by defining sustainable development based on the knowledge that the respondents have so far. 104 different definitions of sustainable development have been received. With the term sustainable development, the respondents link key concepts such as values, responsibility, philosophy, ecology, balance, lifestyle, progress, politics, the future and the economy. It was found that age of respondents has no significant role in understanding the concept of sustainable development. When considering the concept of sustainable development, respondents marked the highest degree of concordance with the statement that sustainable development is the ability of responsible use of natural resources to meet the needs of everyone in the present without jeopardizing the prospects of future generations (42,9 %). A group of questions pertaining to the evaluation of certain values that are considered relevant to the socio-cultural dimension within the school served to examine the attitudes of teachers according to the values contained in the National Framework Curriculum (2011), which emphasizes the value and general goals of education in the Republic of Croatia. An assessment of the importance of a particular value (knowledge, solidarity, identity and responsibility) in everyday work was carried out. In the analysis of the sub-scale knowledge, teachers best value the statement: Students develop a positive attitude towards acquiring new knowledge as the highest value supported always (60.09%). In the analysis of the sub-scale responsibility, the highest value of the arithmetic mean of the indicators is recorded for the statement: I encourage the student responsibility to themselves and responsibility for their own life and behaviour (61.2%). Analysis of the sub-scales of solidarity as a value shows that respondents show the highest degree of agreement on the statement: I encourage students to have a positive relationship with others (64.7%). The analysis of sub-scale identity shows that teachers devote the greatest attention to the development of self-confidence and security in their own personal ability and identity (54.2%) and the personal identity of the pupils while the same time correlating it to respecting diversity (45.9%). Responsibility is assessed on three levels: local, national and personal. Research results show that respondents considered local community officials and activists have the largest responsibility (39.5%). At the national level, respondents believe that the Government of the Republic of Croatia have the largest responsibility (63.7%) while 55 respondents believe that they are responsible (32.7%). Research findings show that teachers give primate to the term social responsibility (50.0%), while the least focusing on topics of rural and urban area development, consumption and consumerism. Concerning examining the practical possibilities of implementing the content of education in everyday school life, the results of the research have confirmed that teachers are interested in the extra-curricular and project form of teaching and that they consider them to be efficient for implementation of content in the area of education and training for sustainable development (63.9%). Research results show that 81, 76% of respondents have no opportunity to attend seminars related to the issue of education for sustainable development, which is an alarming result. On the other hand, 83.7% of respondents believe that upbringing and education for sustainable development should enter the higher education system. As far as implementation levels are concerned, 32.26% of respondents believe that education and training should primarily be implemented in undergraduate studies, while 31.45% in graduate studies. However, the highest percentage of respondents advocate the launch of a specialist postgraduate study (33.06%), while the smallest percentage of respondents believe that such a type of program should be implemented at the doctoral study (3.23%). Research thesis that teachers are interested in systematic education at the University level has been confirmed by research results, but there is no statistically significant difference in the answers between teachers in the Osijek-Baranja County and Primorje-Gorski kotar County on issues related to educational needs.
Databáze: OpenAIRE
Externí odkaz: