Institutional regulation of the European monetary framework in interaction with the International relations in the European union

Autor: Varović, Mario
Přispěvatelé: Samodol, Ante
Jazyk: chorvatština
Rok vydání: 2023
Předmět:
Popis: Ovom doktorskom disertacijom daje se teorijski i praktični doprinos razumijevanju uloge i važnosti europskog monetarnog poretka, koji obuhvaća Europsku središnju banku i nacionalne središnje banke članice Eurosustava, na unapređenje međunarodnih ekonomskih odnosa država članica europodručja koji se temelje na održivom gospodarskom rastu i međunarodnoj razmjeni na jedinstvenom europskom tržištu. Interdisciplinaran pristup ovome istraživanju povezuje monetarnu politiku i značajne događaje iz područja međunarodnih ekonomskih odnosa od kojih posebno treba istaknuti globalnu ekonomsku krizu 2008., krizu europskog javnog duga 2010. i krizu pandemije koronavirusa 2020. Pojašnjena je povijesna dinamika međunarodnih odnosa usmjerenih europskoj integraciji na temelju kojih je nastala Ekonomska i monetarna unija (EMU) kao izraz političke volje da se odricanjem od monetarne suverenosti eliminira tečajni rizik i potakne međunarodna razmjena. Objašnjena je razlika između standardnih instrumenata monetarne politike i nestandardnih mjera koje su naknadno uvedene kao odgovor Eurosustava na negativne posljedice globalne ekonomske krize koja je narušila efikasnost funkcioniranja tradicionalnog kamatnog transmisijskog kanala monetarne politike. Prikazani su rezultati znanstvenog istraživanja primjenom ekonometrijskog modela s panel metodom fiksnih i slučajnih efekata kojima je potvrđena glavna hipoteza. U promatranom šesnaestogodišnjem razdoblju (2005.-2020.) Europska središnja banka odnosno Eurosustav je putem standardnih instrumenata i nestandardnih mjera monetarne politike u cijelosti pozitivno djelovao na gospodarski rast devetnaest država članica europodručja, a djelomično je djelovao pozitivno i na povećanje njihove međunarodne razmjene. Ovaj utjecaj jedinstvene monetarne politike je bio značajno manji za kontrolnu grupu devet preostalih država članica Europske unije koje još nisu uvele euro. Monetarna politika Eurosustava nije usmjerena potrebama cijele Europske unije, već samo potrebama europodručja i zato središnje banke koje nisu članice Eurosustava trebaju zadržati suverene monetarne politike koje će biti usmjerene potrebama nacionalnog gospodarstva, sve do ulaska u EMU. Dodatno je napravljena analiza konsolidirane bilance Eurosustava i nekonsolidiranih bilanci nacionalnih središnjih banaka i Europske središnje banke sa stanovišta značajnih bilančnih pozicija koja je pokazala da je u kriznim vremenima povećan značaj europskog monetarnog poretka u ostvarivanju ekonomske, a time i političke stabilnosti. Zaključeno je da Europska središnja banka predstavlja najvažniju kariku na putu kompletiranja Ekonomske i monetarne unije koja podrazumijeva fiskalnu uniju s jedinstvenim euro-budžetom. This doctoral dissertation makes a theoretical and practical contribution to understanding the role and importance of the European monetary framework, which includes the European Central Bank and the national central banks of the Eurosystem, to the international economic relations of euro area member states based on sustainable economic growth and international exchange on the single European market. An interdisciplinary approach to this research connects monetary policy and significant events in the field of international economic relations, especially the global economic crisis of 2008, the European public debt crisis of 2010 and the coronavirus pandemic crisis of 2020. It was clarified that the Economic and Monetary Union (EMU) was formed on the basis of historical dynamics of international relations aimed at European integration as an expression of political will that by renunciation of monetary sovereignty exchange rate risk will be eliminated in order to encourage international trade. The difference between standard monetary policy instruments and non-standard measures subsequently introduced in response to the negative effects of the Eurosystem's global economic crisis, which undermined the efficiency of the traditional interest rate transmission channel of monetary policy, was explained. The results of scientific research using an econometric model with a panel method of fixed and random effects, which confirmed the main hypothesis, are presented. In the observed sixteen-year period (2005-2020), the European Central Bank and the Eurosystem, through standard instruments and non-standard monetary policy measures, had a positive effect on the economic growth of nineteen euro area Member States and partly on increasing their international trade. This impact of the single monetary policy was significantly smaller for the control group of the nine remaining EU Member States that have not yet adopted the euro. Eurosystem monetary policy is not adjusted to the needs of the European Union as a whole, but only to the needs of the euro area, and therefore nonEurosystem central banks need to maintain sovereign monetary policies adjusted to the needs of the national economy until joining EMU. In addition, an analysis of the consolidated balance sheet of the Eurosystem and the unconsolidated balance sheets of the national central banks and the European Central Bank from the point of view of significant balance sheet positions showed that in times of crisis the importance of the European monetary framework in achieving economic and thus political stability was increased. It was concluded that the European Central Bank is the most important link on the path to completing Economic and Monetary Union, which includes a fiscal union with a single euro budget.
Databáze: OpenAIRE
Externí odkaz: