| Popis: |
Istraživanja su provedena na pokušalištu Visokog gospodarskog učilišta u Križevcima na proizvodnoj površini od jednog hektara u četiri polja plodoreda s jednim kontrolnim poljem (zeleni ugar). Istraživan je utjecaj usjeva uzgajanih u plodoredu (kukuruz, zob, djetelinsko travna smjesa i lupina) uz primjenu kombinirane organske i mineralne gnojidbe te kalcifikacije na neke mehaničke, fizikalne i kemijske značajke moličnog glejsola te utjecaj provedenih mjera gospodarenja na ostvarene prinose. Pojedinačni i prosječni uzorci tla uzimani su u tri navrata tijekom vegetacije. Za potrebe statističke obrade podataka izrađena su dva računalna modela. Prema prvom modelu uspoređivani su podaci po godinama istraživanja, stadijima uzorkovanja, poljima plodoreda i uzgajanim usjevima bez usporedbe s kontrolom, a drugi je poslužio za usporedbu podataka po poljima plodoreda i godinama istraživanja uključujući i kontrolu. Prema modelu 1. utvrđena je signifikantno manja vrijednost sadržaja fiziološki aktivne vlage u drugoj godini istraživanja u odnosu na prvu, a nakon toga slijedi stanoviti porast ovih vrijednosti u narednim godinama. Slično stanje ovog parametra utvrđeno je i prema modelu 2. sa signifikantno većim vrijednostima u trećoj u odnosu na drugu godinu. U usporedbi bez kontrole vrijednosti sadržaja optimalne vlage u tlu bile su signifikantno veće u prvoj i zadnjoj u odnosu na drugu godinu. Također je prema ovom modelu utvrđen signifikantno manji sadržaj vlage kod točke venuća pri uzgoju kukuruza u odnosu na ostale usjeve, što može biti jedan od razloga njegove veće otpornosti na sušu. Do najvećeg porasta kapaciteta tla za zrak došlo je na drugom polju plodoreda i nakon uzgoja kukuruza i djetelinsko travne smjese (DTS). Glede zbijenosti tla najpovoljnije stanje utvrđeno je nakon uzgoja lupine. Prema modelu 1. utvrđena je statistički opravdano veća vrijednost reakcije tla mjerene u vodi u trećoj godini u odnosu na prvu te stupnja zasićenosti adsorpcijskog kompleksa tla bazama u drugoj godini u odnosu na prvu prema oba modela. Na većini polja gdje se uzgajala lupina i djetelinsko travna smjesa (DTS), uglavnom je utvrđeno povećanje količine humusa, ali te razlike nisu signifikantne. Prema modelu 1. utvrđen je signifikantno veći sadržaj ukupnog dušika u tlu u zadnje dvije godine u odnosu na prvu, a prema modelu 2. u trećoj u odnosu na prvu. Do najvećeg porasta fiziološki aktivnog fosfora i kalija došlo je nakon uzgoja lupine, a ukupnog sadržaja dušika i humusa nakon uzgoja DTS-a. Prinos zrna kukuruza bio je ujednačen bez statistički opravdanih razlika, dok je prinos zrna zobi podbacio u zadnjoj godini. Prinosi sijena DTS-a i zrna lupine nisu bili ujednačeni. Polučeni, uglavnom povoljni rezultati u višegodišnjem pokusu u plodoredu idu u prilog potrebi provođenja kombinirane gnojidbe, kalcifikacije, i uzgoja usjeva u plodoredu u kojem su zastupljene leguminoze. |
