Teški metali u taložnoj tvari u okolici Šibenika

Autor: Žužul, Silva, Gluščić, Valentina, Šimić, Iva, Penezić, Abra, Milinković, Andrea, Frka, Sanja
Přispěvatelé: Pehnec, Gordana
Jazyk: chorvatština
Rok vydání: 2022
Předmět:
Popis: Taložna tvar je složena, nehomogena smjesa krutih i tekućih tvari koje gravitacijom talože iz atmosfere na površinu Zemlje. Taložne tvari utječu na kvalitetu vanjskog zraka te ovisno o svom sastavu mogu posredno djelovati na onečišćenje voda, tla i vegetacije kao i utjecati na oštećenja građevina i narušavati kvalitetu života. U sklopu projekta Hrvatske zaklade za znanost „Biokemijski odgovori površinskog sloja oligotrofnog područja Jadranskog mora na atmosfersko taloženje“ (BiREADI IP-2018-01-3105) analizirana je taložna tvar na području srednjeg Jadrana kako bi se procijenio unos makro i mikro nutrijenata, kao i anorganskih i organskih zagađivala iz zraka te istražilo složeno djelovanje atmosferskog taloženja na biokemijski odgovor morskih površinskih sustava. U ovom radu prikazani su rezultati analize teških metala u taložnoj tvari sakupljenoj tijekom šest mjeseci, u razdoblju od veljače do srpnja 2019. godine. Dvotjedni uzorci ukupne taložne tvari, te uzorci oborina sakupljani su odvojenim sakupljačima na istraživačkoj mjernoj postaji Zavoda za istraživanje mora i okoliša IRB-a u okolici Šibenika. U uzorcima ukupne taložne tvari analizirana su 23 elementa, a u uzorcima oborina 14 elemenata metodom spektrometrije masa uz induktivno spregnutu plazmu (ICP-MS). Razina ukupne taložne tvari u promatranom razdoblju bila je niska i iznosila je od 22 mg m-2 d-1 do 185 mg m-2 d-1. Udio u vodi topivog dijela ukupne taložne tvari u prosjeku je iznosio 50 %. Razine štetnih metala nikla, kadmija, arsena, talija i olova u ukupnoj taložnoj tvari, kao pokazatelji kvalitete vanjskog zraka, bile su niske. Rezultati su pokazali da donos saharske prašine zračnim strujanjima iz Afrike značajno doprinosi povećanom taloženju Fe, Al, La, Ce, Co, Sr i Cs pri čemu su mase navedenih metala bile četiri do šest puta više u odnosu na preostalo razdoblje uzorkovanja. Najviše vrijednosti kalija, kao indikatora za izgaranje biomase, nađene su u uzorku sakupljenom nakon požara, zabilježenog u blizini mjesta uzorkovanja.
Databáze: OpenAIRE