| Popis: |
Razmatra se mogućnost hrvatskoga posvojnog pridjeva da bude antecedent relativnoj zamjenici, mogućnost koja se u slavenskim jezicima sve više gubi, odnosno mjesto posvojnoga pridjeva u toj funkciji zauzima genitiv. Potvrdama se pokazuje da ta mogućnost u pisanome hrvatskome (još) postoji. Provedena anketa s izvornim govornicima pokazuje ipak da takve konstrukcije kao prihvatljive ovjerava tek manji dio suvremenih govornika. Analiziraju se tipološki neobična svojstva relativnih rečenica s posvojnim pridjevom kao antecedentom, osobito to da se u njima posvojni pridjev vlada kao padežni oblik imenice, a ne njezin derivat. Ključne riječi: posvojni pridjev, antecedent, relativna rečenica, genitiv, slavenski jezici The ability of Croatian possessive adjectives (PA) to control relative pronouns is here taken under consideration. This ability is weakening in Slavic languages (in some of them it has been completely lost), i. e. in such constructions PA is replaced by an adnominal genitive. Attested examples of relative clauses with a PA-antecedent show that, at least in written Croatian, PAs are still able to control relative pronouns. Three-quarters of contemporary Croatian speakers reject constructions where a PA controls a relative pronoun. However, these constructions are found in texts, and only a few speakers do not find them unacceptable. The typologically uncommon characteristics of relative clauses with PA-antecedents are analyzed, especially the fact that PAs controlling relative pronouns behave like inflected forms, and not like derived forms, which they undoubtedly are. |
