Cultural (industrial) heritage information integration and interoperability: the common and the distinctive in the case of Karlovac industry virtual museum
Autor: | Čulig, Igor, Zlodi, Goran |
---|---|
Přispěvatelé: | Hodak, Vesna, Martek, Alisa, Petrušić, Renata |
Jazyk: | chorvatština |
Rok vydání: | 2016 |
Předmět: |
virtual museums
industrijska baština tematsko polje virtualni muzeji kulturna aproprijacija interoperabilnost DRUŠTVENE ZNANOSTI. Informacijske i komunikacijske znanosti. Muzeologija cultural appropriation SOCIAL SCIENCES. Information and Communication Sciences. Museology interoperability thematic field industrial heritage |
Zdroj: | Arhivi, knjižnice, muzeji : mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture : 19. seminar |
ISSN: | 1849-4080 |
Popis: | Na području industrijske baštine usporedno se odvijaju procesi mapiranja relevantnih pokretnih i nepokretnih kulturnih dobara, pa čak i nematerijalne baštine (znanja, vještine, procesi i sl). te njihovog dokumentiranja i prezentacije, kao i traženja pitanja na odgovore o njihovoj zaštiti i daljnjoj uporabi (primjerice prenamjene industrijskih zgrada u kontekstu urbanog razvoja), mogućnosti organiziranja zbirki i stvaranja konteksta za valorizaciju. Autori sugeriraju da je forma virtualnog muzeja zapravo idealan način kako bi se prevladala fizička ograničenja kao što su veličina predmeta i njihova brojnost te dislociranost ali također i da se prevladaju organizacijski problemi kao što su nepostojanje veza između različitih imatelja građe te, vrlo često, izostanaka stručnog diskursa koji bi usmjerio valorizaciju pa tako i kriterije muzejske (kulturne) aproprijacije konkretnih fizičkih objekata. Ovako zahtjevan kontekst istraživanja, dokumentiranja i prezentacije iziskivao je, uz uobičajene metode obrade muzejske primarne i sekundarne dokumentacije, usvajanje postupaka bližih arhivističkim i knjižničarskim pristupima obradi (opis na razini zbirke, opis stvaratelja i izrada pristupnica te bilježenje odnosa među stvarateljima građe i sl.) Model virtualnog muzeja omogućuje praćenje i dokumentiranje istraživačkog procesa te stvaranje leksikona osoba, korporativnih tijela (tvornica, radionica, udruženja i sl.) te drugih s industrijskom baštinom vezanih entiteta i pojmova. Kako bi se uspostavila interoperabilnost omogućena je razmjena podataka putem LIDO sheme te je implementiran i modul za kooperativni razvoj stručne terminologije u obliku mrežno dostupnog tezaurusa koji omogućuje uspostavljanje poveznicama prema međunarodnim tezaurusima i klasifikacijama čime se podržava višejezičnost i interoperabilnost u globalnom kontekstu. Parallel processes of mapping of relevant movable and immovable cultural property, as well as the intangible heritage (knowledge, skills, processes, etc.), their documentation and presentation, as well as search for answers to questions about their protection and further use (eg new functions of industrial buildings in the context of urban development), and the possibility of organizing collections and creating a context for evaluation are simultaneously taking place in the field of industrial heritage. The authors suggest that the form of the virtual museum is actually an ideal way to overcome the physical limitations such as the size of objects and their abundance and dislocation, but also to overcome organizational problems such as the lack of linkages between the various holders of objects and, very often, absence of the professional discourse which would focus evaluation, including the criteria of museum (cultural) appropriation of specific physical objects. Such a demanding context of research, documentation and presentation has, along with the usual methods of processing the museum primary and secondary documentation, required the adoption of procedures which are closer to librarians' and archival approaches (collection level description, description of creators and of access points creating and recording the relationship between the creators of material and similar). Virtual museum model allows monitoring and documentation of the research process and the creation of the lexicon entries of persons, corporate bodies (factories, workshops, associations, etc.) and the other entities and concepts related to industrial heritage. In order to establish interoperability, the exchange of data was enabled via LIDO metadata schema and a module for cooperative development of terminology was implemented in the form of an online thesaurus that allows the establishment of links to international thesauri and classifications which supports multilingualism and interoperability in the global context. |
Databáze: | OpenAIRE |
Externí odkaz: |