Primjena Gis-a u razdiobi na šumske sjemenske jedinice
Autor: | Popijač, Marina, Vrebčević Miljenko |
---|---|
Přispěvatelé: | Kereković, D. |
Jazyk: | angličtina |
Rok vydání: | 2000 |
Předmět: |
razdioba (rajonizacija) šuma Republike Hrvatske
sjemenska područja (oblasti) zone i jedinice (rajoni) baze podataka GIS (Geografski informacijski sustav) karte novi pristup korištenja podataka šumske sjemenske jedinice baze podataka GIS (Geografski informacijski sustav) karte novi pristup korištenja podataka |
Popis: | Slijedeći novi pristup šumarstvu u Europi, osjetila se potreba da se i u Republici Hrvatskoj izradi podjela teritorija šuma i šumskog zemljišta na sjemenske jedinice. Komisija za znanstveno-istraživački rad na 9. sjednici 9. prosinca 1993. godine imenovala/e Komisiju za rajonizaciju, koja je izradila program "Šumski sjemenski rajoni u Hrvatskoj ". Tako su izdvojene sjemenske jedinice (rajoni) za 19 vrsta drveća i to: hrast lužnjak (Quercus robur L.), hrast kitnjak (Quercus petraea Liebl), hrast crniku (Qercus ilex L.), hrast medunac (Quercus pubescens Thuili), običnu bukvu (Fagus sylvatica L.), poljski jasen (Fraxinus angustifolia Wahl.), obični ili bijeli jasen (Fraxinus excelsior L.), crnu johu (Alnus glutinosa Garth. (Z.)), bijelu vrbu ('Salix alba L.), topole (Populus nigra L.) i njezine hibride, običnu jelu (Abies alba Mili), običnu smreku (Picea abies L. (Karsten)), obični bor (Pinus sylvestris L.), crni bor (Pinus nigra Arnold), alepski bor (Pinus halepensis Mili.), brucijski bor (Pinus brutia Ten.), čempres (Cupressus sempervirens L.), aloktone vrste: američki borovac (Pinus strobus L.), europski ariš (Larix decidua Mili.) i zelenu duglaziju (Pseudotsuga menziesii Mirb. (Franco)), primorski bor (Pinus pinaster Ait.). Poslije podjele na sjemenske jedinice, pristupilo se povezivanju postojećih podataka u GIS. Kao rezultat dobili smo točne karte za zadane vrste drveća i očekuje se da će taj projekt saživjeti sa šumarskom praksom. Primjenom novih tehnologija u šumarskoj znanosti otvaraju se nove mogućnosti rješavanja problema te se olakšava upravljanje postojećim informacijama. Ovaj rad samo je početak jednog novog pristupa manipuliranja podacima koji treba nastaviti detaljnijom digitalizacijom, kako bi se dobile što točnije informacije. |
Databáze: | OpenAIRE |
Externí odkaz: |