Jezici s neizrečenim subjektom: Razlika između engleskog i nekih slavenskih jezika
| Autor: | Bartulović, Matea |
|---|---|
| Přispěvatelé: | Fabijanić, Ivo |
| Jazyk: | angličtina |
| Rok vydání: | 2017 |
| Předmět: |
izrečeni subjekt
slavenski jezici skriveni subjekt HUMANISTIC SCIENCES. Philology. Anglistics morphological paradigm null subject languages Slavic languages HUMANISTIČKE ZNANOSTI. Filologija. Anglistika overt subject pronominal subject null subject languages Slavic languages pronominal subject overt subject covert subject inflection morphological paradigm covert subject inflection zamjenički subjekt jezici s neizrečenim subjektom morfološka paradigma fleksija |
| Popis: | This paper focuses on the description of three languages according to their permission of pronominal subject exclusion. The languages included in this paper are Croatian, Russian and English. Three of them were taken into consideration due to their diversity concerning this phenomenon. The description is based on several articles and books by some of the first linguists who decided to study this issue (e.g. Perlmutter), but this text also includes some of the new researches that illustrate more varieties of NSLs. The aim of the paper is to merely introduce the notion of NSLs and state characteristics generally associated with them. What is more, it is important to exhibit the evidence that prove South Slavic languages to be different from East Slavic ones. In this paper the differences between Croatian and Russian are mentioned with the purpose of demonstrating that Slavic languages have evolved differently from the common ancestor Proto-Slavic. The third language serves as a complete opposite for it functions on unrelated principles. It is inevitable to conclude that English is a non-NSL; nevertheless, there are occurrences of its speakers omitting pronominal subjects without causing misunderstandings among listeners. Temeljna zadaća ovog rada opis je triju jezika – hrvatskog, ruskog i engleskog. Osnova prema kojoj se uspoređuju vezana je za izostavljanje subjekta. Ova tri jezika odabrana su zbog svoje raznolikosti što se tiče fenomena neizrečenog subjekta. Opis se temelji na člancima i knjigama napisanim od strane prvih lingvista koji su se počeli baviti ovom temom (npr. Perlmutter), no tekst uključuje i neka nova istraživanja koja donose podjele jezika s neizrečenim subjektom. Cilj rada samo je predstaviti pojam neizrečenog subjekta i navesti karakteristike jezika koji ga mogu imati. Nadalje, važno je iznijeti dokaze koji pokazuju da se južnoslavenski jezici razlikuju od istočnoslavenskih. U ovom radu razlike između hrvatskog i ruskog spomenute su s ciljem dokazivanja činjenice da su se slavenski jezici drukčije razvijali iz zajedničkog pretka – praslavenskog. Treći jezik služi kao suprotnost jer funkcionira na nesrodnim principima. Neizbježno je zaključiti da engleski jezik zahtjeva obavezni izrečeni subjekt; no ipak postoje situacije u kojima govornici izostavljaju zamjeničke subjekte bez uzrokovanja nerazumijevanja među slušateljima. |
| Databáze: | OpenAIRE |
| Externí odkaz: |
|