| Popis: |
Obično se vjeruje da vremenski uvjeti utječu na ljudsko raspoloženje i mnogi vjeruju da su sretniji kad su dani s dužim sunčanim intervalima, radije nego kad su dani kraći, tamniji i kišni. Čovjek današnjice, osim što želi znati kakvo ga vrijeme čeka za dan, dva ili više dana, želi znati i hoće li, te kako, to isto vrijeme na njega utjecati. Odgovor na to pitanje daje bioprognoza opisujući stanja koja nastaju pod utjecajem vremenskih prilika na zdrave ljude, raspoloženje i drugo. Cilj istraživanja je utvrditi je li utjecaj godišnjih doba i nepovoljnih vremenskih prilika utječe na broj hospitalizacija kod poremećaja raspoloženja. Istraživanje je zasnovano na retrospektivno prikupljenim podacima o 261 ispitaniku, hospitaliziranom na odjelu za duševne bolesti OB "Josip Benčević" u Slavonskom Brodu tijekom nepovoljnih vremenskih prilika u razdoblju od 01.01.2015.-31.12.2016. godine. Istraživanje je uporabilo podatke Državnog hidrometeorološkog zavoda Hrvatske o svakodnevnim biometeorološkim prilikama za grad Slavonski Brod za promatrano razdoblje. Prateći rezultate istraživanja pokazalo se kako od ukupnog broja ispitanika njih 88 je muškaraca, dok je učestalost pojavljivanja žena (njih 173) sa simptomima poremećaja raspoloženja veća. Ustanovljeno je da ne postoji statistički značajna razlika kod nepovoljnih biometeoroloških prilika i njihovog utjecaja na broj hospitalizacija, u odnosu na spol, niti u odnosu na dob ispitanika, ali niti u povezanosti promjena godišnjih doba i broja hospitalizacija kod poremećaja raspoloženja. Činjenica je da su određeni fiziološki i psihopatološki procesi značajno promijenjeni tijekom određenih doba godine ili sezone, što upućuje na izravnu izloženost klimatskim varijablama. Međutim, to također može biti izraz autonomnog bioritma, a pitanje imaju li klimatske prilike i varijable utjecaj na mentalno stanje ljudi i dalje ostaje. Današnju meteoropatiju znanstvenici objašnjavaju u suvremenom načinu života koji je daleko od prirode. Vjeruju da se život uglavnom obavlja u zatvorenim, klimatiziranim prostorima te takav način života često smanjuje sposobnost prirodnog prilagođavanja našeg tijela različitim uvjetima okoline. Ljudsko tijelo je naviklo na zatvorene prostore koji se često zimi zagrijavaju i ljeti hlade, tako da mehanizmi samoregulacije više ne mogu optimalno odgovoriti na iznenadne vremenske promjene. |
