Deforestacija i reforestacija u hrvatskome dinarskom kršu : Odnosi i implikacije
| Autor: | Borna Fuerst-Bjeliš |
|---|---|
| Jazyk: | chorvatština |
| Rok vydání: | 2018 |
| Předmět: | |
| Zdroj: | Ekonomska i ekohistorija : časopis za gospodarsku povijest i povijest okoliša Volume 14 Issue 1 |
| ISSN: | 1845-5867 |
| Popis: | Rad prikazuje specifične odnose čovjeka i okoliša u hrvatskome dinarskom kršu, kao jedinstvenoj prirodnoj sredini, koja je obilježena prije svega vodopropusnošću tla, lokaliziranim zonama obradivog tla te pod snažnim utjecajem mediteranske klime i redovitih sušnih razdoblja. Ove su okolnosti uvjetovale razvoj odgovarajućeg načina života u mediteranskome kršu i egzistencijalnog gospodarstva koje je u većoj mjeri kroz povijest određeno stočarstvom. Rad daje kraći prikaz ovih odnosa od neolitika do novovjekovnog doba, a od 18. stoljeća nadalje detaljnije prikazuje procese deforestacije i reforestacije na temelju rezultata novijih izvornih istraživanja više studija slučaja iz različitih zona hrvatskoga dinarskoga krša - planina Svilaja, središnji dio Zagore, otok Hvar i obalno šibensko područje. Dugotrajno razdoblje (pretjerane) ispaše u osjetljivoj mediteranskoj krškoj sredini uz dodatno iscrpljivanje šuma radi korištenja drvne građe i povećavanja površina za ratarstvo i pašnjake uvjetovalo je značajan razvoj procesa deforestacije do 19. stoljeća. Depopulacija koja prvo započinje na otocima početkom 20. stoljeća zbog sloma otočke ekonomije uslijed bolesti vinove loze, a potom od sredine 20. stoljeća i u dalmatinskoj unutrašnjosti zbog intenzivnog procesa litoralizacije, uvjetuje napuštanje zemlje otočke i zagorske ruralne periferije i pokreće proces reforestacije. Proces reforestacije je obilježen širenjem degradiranih oblika šume, šikare i makije te degradacije elemenata kulturnih pejzaža – suhozida i terasa, ali i mjestimičnom pojavom nestanka vinograda kao kulturnih i tradicijskih vrijednosti prostora. |
| Databáze: | OpenAIRE |
| Externí odkaz: |
|