Microclimate and natural regeneration of forest gaps as a consequence of silver fir (Abies alba Mill.) dieback
Autor: | Ugarković, D., Tikvić, I., Popić, K., Malnar, J., Igor Stankic |
---|---|
Jazyk: | angličtina |
Rok vydání: | 2018 |
Předmět: | |
Zdroj: | Šumarski list Volume 142 Issue 5-6 Scopus-Elsevier |
ISSN: | 1846-9140 0373-1332 |
Popis: | Salvage cutting is a frequent operation to remedy the dieback of silver fir trees (Abies alba Mill.), which results in reduced stand canopy density and formation of forest gaps. This study was conducted in the beech-fir forest range of mountainous Croatia. The aim of the study was to determine microclimate conditions and natural regeneration in large and small forest gaps. Microclimate elements were measured and the density of plants from natural regeneration determined within forest gaps, in forest gap edge areas, and in control plots. Soil temperatures were significantly affected by changes in forest gap sizes with respect to the values of air temperatures, and were highest within the gaps as compared to gap edge areas and control forest stands. Microclimate had a significant affect on the number of small seedlings of silver fir and common beech in the large forest gaps, while this was not the case for the small forest gaps. Zbog intenzivnog odumiranja stabala obične jele (Abies alba Mill.) učestale su sanitarne sječe te dolazi do prekidanja sastojinskog sklopa i stvaranja šumskih progala. Istraživanje je obavljeno u bukovo – jelovim šumama na području Gorskog Kotara. Cilj istraživanja bio je utvrditi promjene mikroklimatskih uvjeta i prirodno pomlađivanje u velikim i malim šumskim progalama. U središtu i na rubovima šumskih progala, te u pripadajućim kontrolnim plohama mjereni su mikroklimatski elementi, kao i brojnost biljaka iz prirodnog pomlađenja. Temperature tla su značajnije reagirale na promjene veličine šumskih progala u odnosu na vrijednosti temperature zraka i bile su najveće u progalama u usporedbi s rubom progala i kontrolnim šumskim sastojinama. Broj biljaka obične jele u velikim i malim šumskim progalama je nedovoljan za uraštanje ove vrste u više slojeve sastojine. Brojnost biljaka starijeg pomlatka na rubovima velikih i malih progala te u sredini progala je bila značajno veća za listopadne vrste u odnosu na običnu jelu. Kod biljaka starijeg pomlatka nismo utvrdili značajne razlike u brojnosti biljaka između malih i velikih šumskih progala. Mikroklima je imala značajan utjecaj na broj biljaka mlađeg pomlatka obične jele i bukve u velikoj šumskoj progali, dok za malu šumsku progalu to nije bio slučaj. |
Databáze: | OpenAIRE |
Externí odkaz: |