Osmansko zaposjedanje napuštenih utvrda uz Hrvatsku i Primorsku krajinu 1620-ih – 1640-ih
| Autor: | Stanić, Damir |
|---|---|
| Jazyk: | chorvatština |
| Rok vydání: | 2021 |
| Předmět: | |
| Zdroj: | Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu : Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Volume 53 Issue 2 |
| ISSN: | 0353-295X 1849-0344 |
| Popis: | Nakon dugotrajne ekspanzije, osmansko napredovanje na ugarsko-hrvatskom prostoru suzbijeno je tijekom Dugog rata 1593. – 1606., odnosno potpisivanjem mirovnog sporazuma u Žitvi 1606. Od tog trenutka pograničje između Habsburške Monarhije i Osmanskog Carstva postaje stabilnije i bez osobito velikih teritorijalnih promjena sve do početka Velikoga bečkog rata 1683. – 1699. Međutim, iako nije bilo velikih teritorijalnih promjena do 1683., ipak je dolazilo do određenog zauzimanja, odnosno gubitka teritorija s obje suprotstavljene strane. Iako iz makroperspektive takve teritorijalne promjene nisu smatrane nepremostivim problemom dostatnim za prekidanje mirovnog sporazuma i pokretanje općeg rata, one su na hrvatskom prostoru bile od velike sociopolitičke važnosti. ¬¬ Upravo je na prostoru Hrvatske i Primorske krajine u periodu od 1620-ih do 1640-ih došlo do osmanskog zauzimanja niza napuštenih utvrda, smještenih između suprotstavljenih imperija, koje su prema Žitvanskom mirovnom sporazumu morale ostati puste i nezaposjednute. Takav razvoj događaja izazvao je poprilično negodovanje Habsburgovaca, tada silno opterećenih sukobima u Tridesetogodišnjem ratu (1618. – 1648.) te potom i opreznu reakciju habsburške strane. U ovom radu prikazat ću kako se ta osmanska ekspanzija odvijala te kakve su bile reakcije s habsburške strane. |
| Databáze: | OpenAIRE |
| Externí odkaz: |
|